Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


quinta-feira, 6 de maio de 2010

Mari Alkatiri diz que FRETILIN está aberta a rever Lei do Fundo Petrolífero

Mari Alkatiri, líder do maior partido da oposição em Timor-Leste (FRETILIN), disse hoje estar aberto à revisão da Lei do Fundo Petrolífero, desde que seja mantida a filosofia de acautelar o interesse das gerações futuras.

Em declarações à Lusa, à margem de um debate sobre a revisão da Lei do Fundo Petrolífero promovido pela organização não governamental “Lao Hamutuk”, Mari Alkatiri admitiu que a intenção do Governo de rever a Lei pode ter a sua concordância, desde que asseguradas algumas condições.

“Estou pronto a concordar se a revisão não prejudicar a filosofia da Lei do Fundo Petrolífero”, disse.

Durante o debate, como um dos oradores, Mari Alkatiri disse não ver problema em aumentar para 25 por cento o montante das receitas petrolíferas destinadas a investimento não financeiro, e mesmo que, mais tarde, essa percentagem possa atingir os 30 por cento.

Questionado sobre o facto de antes se opor a essa alteração, o ex-primeiro-ministro justificou, dizendo que, na altura, o país não estava preparado para gerir verbas tão elevadas.

“Não tenho nenhum problema com isso. No início não queria aumentar para 25 por cento por causa da nossa própria capacidade institucional para realizar a gestão e por outros aspectos”, disse, sem especificar.

Já Manuel Tilman, que preside à comissão parlamentar de Economia, Finanças e Combate à Corrupção, defendeu no debate ser mais prudente manter o Fundo Petrolífero como está, afirmando não ver necessidade de rever a Lei.

“Neste momento não é preciso alterar a Lei, porque está a funcionar bem”, disse.

Manuel Tilman recordou que já na Assembleia que preparou a aprovação da actual Lei, e em cujo processo participou activamente, havia a preocupação de assegurar uma reserva financeira para o futuro, e lamentou que ainda não tenha sido criado um banco central, para evitar a confusão com as poupanças oriundas das receitas do petróleo, actualmente sob supervisão da Autoridade Bancária de Pagamentos (ABP).

Abraão Vasconcelos, director daquela instituição, afirmou que as dificuldades enfrentadas pela ABP são, sobretudo, de natureza operacional.

O responsável abordou a diversificação das aplicações do Fundo Petrolífero, explicando o seu funcionamento e alertando que a aplicação noutras divisas que não a moeda oficial (o dólar) deve ser moderada, já que pode vir a ter vários impactos.

segunda-feira, 3 de maio de 2010

Deklarasaun Bancada FRETILIN: PNTL Kaer Militante FRETILIN Uatolari ho Motivo Politiku; Hakotu Direitu Politiku

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARLAMENTAR FRETILIN

PARLAMENTO NASIONAL

DILI, 3 Maiu 2010

Sr Presidenti; Illustres deputados; maluk Povo Timor-Leste.

Dala ida tan, Povo Timor-Leste sai sasin ba atuasaun abuzu poder husi
agente Polisia Nasional Timor-Leste balun neebe viola direitu
fundamental sidadaun ida nian.

Dala ida tan Bancada FRETILIN, maske foti kestaun ida nee, deklara
katak ami halo nunee atu hadia servisu polisia nian, no atu restaura
konfiansa Povo nian ba instituisaun ida nee. Ho nunee, atu restaura
imagen elementus PNTL sira barak, liu sira neebe servisu tuir lei, ho
independensia, professionalismu no etika, no neebe merese duni ita nia
respeitu no apoiu tomak bainhira sira halau sira nia servisu.

Maibe sira neebe iha tendensia viola sidadaun nia direitus no hatudu
katak lakoi servisu ho porfessionalismu no etika, merese duni hetan
eskrutinu publiku, investigasaun, prosesu disiplinar no sansaun
juridiku ba sira nia hahalok.

Iha Sabadu loron 1 Maiu liu ba, iha loron boot direitu trabalhadores
nian, neebe direitus konsagradu iha konstituisaun, Povo Uatolari sai
sasin ba actu repressaun politika husi Comandante PNTL sub-distritu
Uatolari.

Membru Komisaun politika sub-distrital FRETILIN nian, Sr. Afonso dos
Reis, ho naran kodigu resistensia “FRELIMO”, neebe mos veterano luta
armada libertasaun nasional nian, hetan kaer husi elementu PNTL ho
naran Miguel, iha tuku sanulu resin ida, Sabadu bainhira nia iha dalan
atu ba partisipa iha audiensia publika ho PM de facto. Nia protesta
makas tamba nia dehan nia hakarak foti kestaun nudar veterano hodi ba
tahan Sr PM de facto, maibe PNTL la husik nia ba, no la husik nia fila
ba uma.

Maske la iha justifikasaun, elementus PNTL sira lori Sr Afonso FRELIMO
ba posto PNTL nian iha Uatolari, dadur iha neeba too tuku sia kalan.
Durante tempo nia hetan detensaun nia hetan interrogasaun diretamente
husi Commandante PNTL Uatolari, Sr Jacob.

Tuir informasaun neebe Bancada FRETILIN simu husi responsaveis
FRETILIN nian iha Uatolari, PNTL kaer Sr Afonso FRELIMO tamba sira
rona katak nia prepara aan atu partisipa iha diskusaun publiku ba
“kampanha politika” neebe nakfila-aan nudar “konsulta publika”
Primeiru Ministru de factu nian, iha Uatolari loron Sabadu liu ba.

Tuir informasaun neebe Bancada FRETILIN hetan, PNTL kaer Sr Afonso
FRELIMO tamba sira iha objectivu hapara nia partisipasaun iha
“konsluta publika” neebe nia iha intensaun hatahan Sua Excelencia Sr
PM de facto kona ba desastre governasaun ninian.

Detensaun nee, violasaun direitu fundamental tuir konstituisaun RDTL hanesan:

Artigo 6 alinha c) neebe hateten, estadu iha obrigasaun atu defende no
garante sidadaun hotu nia direitu atu partisipa iha vida politika no
iha demokrasia.

Artigo 16, numero 2. Estadu labele diskrimina, halo tratamentu la
hanesan hasoru sidadaun ruma, tamba nia exerse nia konviksaun politika
ka ideologika.

Artigo 46 garante direitu no liberdade total atu partisipa iha vida
politika, no iha partidu politiku neebe sidadaun hili, la hili
diskriminasaun tuir nia rasik hili.

Artigo 63 Sidadaun hotu iha direitu atu partisipa diretamente no
ativamente iha vida politika nasaun nian, nudar rekizitu basiku atu
konsolida sistema demokratiku iha rain ida nee.

Artigo 70 neebe garante no to’o direitu ba opozisaun, inklui dialogo
publiku kona ba kestoens interese publiku nian.

Sr. Presidenti.

Atuasaun PNTL balun Uatolari nian kontra Sr. Alfredo FRELIMO alem de
viola konstituisaun, neebe klaru, tamba assuntu neebe sira apresenta
bainhira kaer, interroga no detem nia mak kona ba nia intensaun atu
hataan Sr PM de facto, kona ba nia governasaun, sai mos nudar
desrespeito boot ba veterano luta libertasaun ida nian.
Ema ida neebe, fo nia aan atu defende Povo no Nasaun Maubere, iha
direitu nudar sidadaun neebe rekonesidu nudar veterano, atu partisipa
iha vida politika neebe nia defende ho nia esforsu tomak iha tempo
funu.

Nia la viola lei ida, no la iha intensaun atu viola, maibe nia hetan
detensaun. Tuir Bancada FRETILIN nia hare, detensaun nee la iha
justifikasaun.

Dala ida tan, ita iha kazu abusu poder husi elementu PNTL nian,
hanesan Uma Fukun Parlamento Nasional tomak sai sasin, kona ba kazu
violasaun iha Atauro, no iha operasaun kona ba ninja nia klamar, iha
Kovalima no Bobonaro iha tinan ida nee.

Iha fulan Abril tinan ida nee, Provedor Direitus Humanus no Justisa
deklara katak, hahu Provedoria halau nia knaar, liu keixa rihun ida
mak tama kona ba violasaun direitus humanus husi publiku, no barak liu
mak envolve elementus PNTL nian. Tuir nia, relatoriu no
rekomendasoens neebe PDHJ haruka ba governu no instituisaun sira
seluk, la hetan asaun ka rezolusaun ruma.

Too agora ita seidauk hare resultadu konkretu kona ba prosesu formal
ka prosesu disiplinar hasoru elementus PNTL neebe viola Povo nia
direitu.

Iha semana rua liu ba ita hotu rona adjuntu komandante PNTL deklara
katak iha grupu armado balun sircula hela iha distritu Ermera.
Bancada FRETILIN hetan ona informasaun kona ba rumores hirak nee, no
deklara katak Bankada duvida informasaun ida nee.

Bancada FRETILIN aprende ona husi manipulasaun neebe mosu iha
operasaun sektor seguransa nian iha 2006 to ohin loron, katak ida nee
invensaun ida, dala ida tan, atu hodi justifika operasaun repressivu
iha fatin ruma. Ida nee klaru ona, hanesan ita hotu hare ho invensaun
klamar ninja nian iha distritu Kovamila no Bobonaro. Husi povo
inocente barak neebe PNTL kaer sem justifikasaun rua ka tolu deit mak
hetan asaun koersiva husi Tribunal.

Bancada FRETILIN suspeita katak la kleur operasaun seguransa
repressivo sei mosu ba povo Eremra tamba rumores grupus armados, liliu
bainhira habesik ona tempu atu PM de facto ba halo nia kampanha
politika iha neeba, hanesan nia halo dadaun iha distritu Leste.

Entaun iha tempu neeba, ita sei hare katak atuasaun repressivu neebe
viola Povo nia direitus no liberdades hanesan halo dadaun ho Sr
Alfredo FRELIMO sei mosu, tamba iha distritu Ermera, PM de facto sei
hetan opozisaun, tamba nia hahalok iha 2006.

Sr. Afonso FRELIMO sei halo keixa formal, no sei buka porsesu tuir
lei, atu responsabiliza membrus PNTL neebe halao operasaun
diskriminasaun no perseguisaun politika hodi halo repressaun ba nia
direitu no liberdade konstitusional hodi fo protesaun ba politiku nain
ida.

Assuntu nee sei sai kazu exemplu…test case…….kona ba oinsa ita nia
rain hetan atuasaun hanesan akontese iha tempo ditadura Suhrato nian.
Provas neebe Bancada FRETILIN hetan, indika klaramente katak, ida nee
atuasaun politika ho orientasaun politika. Agora ita husu mak
nee…….se mak responsavel fo ordem kaer Sr Afonso? Karik hanesan
baibain, sira neebe fo ordem hodi viola lei no konsituisaun.

Sr Presidenti.

Fulan lima liu ona depois de kazu Delta Nova, no ita seidauk rona buat
ruma kona ba investigasaun interna. Ita hotu hatene katak Ministeriu
Publiku halao sira nia prosesu, maibe bancada FRETILIN mos rona ona
katak komissaun investigasaun neebe harii husi governu de factu, neebe
envolve mos sosiedade sivil atu investiga atuasaun PNTL nian, la halao
nia servisu. Too agora seidauk iha investigasaun ruma husi kommissaun
ida nee.

Ita nudar nasaun, nudar Povo neebe hadomi demokrasia, estadu de
direitu no liberdade labele tolera tan situasaun ida neebe
instituisaun seguransa viola lei, konstitusaun no povo nia direitus
humanus bebeik, sem iha iha sansaun ruma. Ita labele tolera situasaun
nafatin, neebe impunidade mak domina no justisa la iha ba vitimas
hirak nee.

Se situasaun ida nee lao nafatin nune, Povo sei lakon respeitu ba
orgauns soberania, instituisaun estadu, orgaun justisa nian, no ikus
mai la respeita ita nia estadu. Nune ita sei la konsolida ita nia
nasaun, maibe ita sei tama ba krize konfiansa ba ita nia instituisoens
Estadu. Ida nee sei sai disastre ba ita nudar Povo, nudar Nasaun.

Too ona tempo parlamentu ida nee, kaer metin prosesu hodi
responsabiliza elementus PNTL, liliu Komando PNTL neebe la iha
kapasidade no responsabilidade atu halau servisu ho professionalismu
no etika. Parlamentu ida nee, bele no iha dever salva justisa no
estadu de direitu iha ita nia rain.

Obrigado barak Sr. Presidenti.

Ba informasaun tan dere ba Deputado Jose Teixeira iha 728 7080

Alkatiri: La iha Koaligasaun ho Xanana; media tenke hadiak aan

FRETILIN

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Dili, 3 Maiu 2010

Alkatiri: Media balun manipula hau nia lia fuan: Laiha aliansa ho
Xanana enkuantu nia ko’us grupu illegal neebe sai husi FRETILIN.

Sekretariu Geral partidu historiku FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri, eziji
media nasional balun, liliu Jornal Diario Nasional atu hapara kedas
manipulasaun neebe sira halo husi konferensia imprensa neebe nia halo
iha loron 26 Abril 2010 too agora dadaun, katak nia dehan “2012
FRETILIN-CNRT Hamutuk Kaer Ukun”. Tuir Dr. Alkatiri, ida nee lia fuan
falsu husi media tamba nia nunka deklara ida nee.

Maske Jornal Diario Nasional “hadi’a fali” iha edisaun 28 Abril 2010
katak Dr Alkatiri la deklara lia fuan hirak nee, iha edisaun sexta
feira loron 30 Abril liu ba, no iha edisaun Portugues iha Jornal
Semanario iha Sabadu liu ba, sira nafatin hakerek katak Dr Alkatiri
hakarak halo koaligasaun ho Sr. Xanana.

“Nee la los. Nee lia fuan falsu tebes. Hau bele dehan katak agora
dadaun la iha koaligasaun no sei la iha koaligasaun ho partidu se se
deit molok eleisaun geral. Liliu se nunka iha dalan atu halo
koaligasaun, ka aliansa, ka buat seluk hanesan, ho Xanana nia partidu
enkuantu nia ko’us nafatin iha nia le’et grupu illegal ‘mudansa’ neebe
liderado husi Sr Jose Luis Guterres, neebe uluk sai husi FRETILIN,”
nia deklara.

“Dalan ikus hau eziji media balun atu hadi’a a’an, foti etika
jornalistiku no profesionalismu no hapara manipula hau nia lia fuan
kona ba koaligasaun ka aliansa ho Xanana. Ohin Jornal Diario Nasional
hakerek artigu ida tan neebe temi katak se FRETILIN hakarak
koaligasaun. Nee falsu no sira dishonestu bainhira hakerek kona ba
posibilidade koaligasaun ka aliansa entre FRETILIN ho Xanana, tamba
hau nunka temi ida nee. Sira rasik rekonese ida nee maibe hakerek
nafatin notisia ho tendensia ida nee,” Alkatiri hatutan.

Dr. Alkatiri deklara mos katak nia iha respeitu ba media hotu iha rai
Timor-Leste, inklui Jornal Diario Nasional, maibe iha okaziaun ida nee
sira tenke hadi’a sira nia lalaok ho lia los, no nia hein katak aban
bainrua sira sei hakerek deit tuir deklarasoens neebe nia halo sem
manipulasaun ba nia deklarasoens.

Ba informasaun tan dere ba Sr. Filomeno Aleixo iha 734 0383.

sexta-feira, 30 de abril de 2010

FRETILIN: Komunikadu ba Imprensa Kona ba Kampu Gas Greater Sunrise

FRETILIN
KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Dili, 30 Abril 2010

Ita tenke tahan Joint Venture Sunrise nian proposta ho negosiasaun seriu.

Horseik Kompanhia Woodside, no sira nia Joint Venture deklara iha
media internasional katak sira prefere atu halau prosesamentu ba gas
husi kampu Greater Sunrise iha “plataforma flotuante” iha tasi leten
du ke lori mai Timor-Leste ka ba Australia. Partidu FRETILIN deklara
liu husi nia porta voz Deputadu Jose Teixeira katak, maske
deeklarasaun ida nee laos preferensia Timor-Leste nian, governu de
facto labele deit hatan ho deklarasaun oioin maibe tenke tahan ho
reforso ba prosesu negosiasaun ho sira, tamba ida nee deit mak dalan
atu lori kadoras no fabrika prosesamentu mai Timor-Leste, resultadu
ida nebee Timor oan hotu hakarak no buka.

“Ita hotu hakarak apoia governu de facto kona ba prosesu ida ne’e,
tamba ita hotu fiar katak tenke lori kadoras no fabrika gas mai
Timor-Leste. Ne’e iha duni ita nia interese nasional. Maibe, nudar
estadu ita tenke tahan diretamente ba desizaun Joint Venture Sunrise
nian ho ita nia proposta negosiasaun seriu kona ba oinsa ita atu dada
kadoras mai Timor-Leste. Ita labele hatan deit dehan ‘ami la aprova’
oin seluk, ka ‘ami sei nunka aprova’ oin seluk, hanesan porta voz
governu de facto nian deklara agora dadaun. Ita presiza propoen
agenda negosiasaun seriu ba ita nia proposta atu konvense sira katak
ita nia dalan mak diak liu ba ita hotu no los liu tuir aspetu tekniku
no juridiku,” deklara porta voz FRETILIN, Deputadu Jose Teixeira.

Nia dehan katak liu husi prosesu negosiasaun ida neebe transparente,
determinadu no ho objectivu klaru deit mak ita bele konvense sira
katak ita nia proposta mak los. “Laos deit taka odomatan, no buka
hamoe sira iha media. Nune’e ita sei la hetan resultadu neebe ita
buka, no sei hatudu nafatin inkapasidade atu negosia no halo gestaun
ba prosesu ida neebe importante tebes ba ita nia Povo no nasaun nia
futuru,” nia hatutan.

“Iha 30 Maiu 2007 Ministru Rekursus Naturais Australia nian, Ian
MacFarlane deklara katak, Darwin lakon ona oportunidade atu dada
kadoras ba neeba, no katak Woodside no sira nia joint venture sei
tenke rona Timor-Leste nia proposta atu dada kadoras mai ita nia rain,
molok halo desizaun ruma kona ba oinsa atu explora Greater Sunrise.
Tuir ami nia hare kestaun mak ne’e, saida konkretu mak ita nudar
estadu propoen ba sira atu konvense sira katak diak liu prosesa gas
husi Sunrise iha rain Timor-Leste du ke opsaun seluk? Governu de
facto halo duni ona nunee ka lae?” Teixeira husu.

Teixeira deklara katak FRETILIN hatudu ona katak nia sempre pronto atu
kontribui ba hetan resultadu neebe diak ba nasaun, maibe Governu de
facto mak la hatudu transparensia no la husik FRETILIN fo
kontribuisaun ba prosesu negosiasaun.

“Tamba assuntu ida nee envolve interese nasional, mak uluk Presidenti
Republika halo esforsu oinsa FRETILIN, liu husi envolvimentu Dr
Alkatiri nian, tamba nia iha experiensia makas kona ba assuntu ida
nee, bele tulun prosesu negosiasaun. Maibe deputadu CNRT sira mak taka
dalan. Nudar Timor oan ita tenke hamutuk atu hasoru sira, maibe ita
tenke transparente ho malu no ho sira seluk neebe iha interese ba
kestaun bo’ot ida nee. Ita tenke koalia momos ho sira, laos koalia
liu husi deklarasaun ba media deit."

Maibe liliu ita tenke kaer metin prosesu negosiasaun atu tahan sira
nia proposta ho ita nia propostas klaru no forte. Ita tenke negosia
duni, laos deit ezigi. Se ita halo esforsu negosia duni, entaun ita
sei nunka lakon, tamba ita nia pozisaun teknikamente no juridikamanete
forte no justu liu sira nian,” Teixeira taka.

BA INFORMASAUN TAN DERE BA DEPUTADU JOSE TEIXEIRA IHA 728 7080

quarta-feira, 28 de abril de 2010

Bancada Parlamentar FRETILIN: Deklarasaun Politika

Dili, 27 de Abril de 2010

Nai Presidente Parlamento Nacional
Ex.Cias

Deputado sira hanesan membro Parlamento nacional no representante Povo nia, iha dever hodi haburas, no hamentin uma fukun ne’e nia knaar, hodi tatoli Povu nia preocupação ba Governo, no sai Povu nia lian, Povu nia isin, no materializa povo nia mehi hodi haburas no hametin ita nia independência.

Hau nudar Deputado hussi bancada FRETILIN iha knaar no iha competência tomak atu tatoli Povu nia lian no hussu ba Governo, tuir art. 9°, alinea h, no artigos 137° e 138° Rejimento uma fukun nia rasik.

Hau halo requerimento ida ne’e hau hakarak hussu ba Governo atu bele hatan resposta ho escrito tuir Konstituição da República artigo 101° no. 2 e artigo 107°. Atu nune’e ita hotu bele hakruk ka halo tuir lei nebe iha.

Declaração Politica.

► Ohin hau hakarak koalia dalan ida tan kona ba Eletricidade iha Timor laran tomak em particular iha Dili. To’o ohin loron Eletricidade sei mate moris hela deit ka AMP (Ahi Moris Pisca Pisca). Ita hotu la hatene tamba saida mak acontece hanesan ne’e to’o ohin loron?

Hahu aloka osan ba sector Eletricidade iha 2007 (fulan ne’e nia laran) $ 5 e tal mihões, 2008 aloka $ 6,495,000. Milhões iha capital desenvolvimento, Orçamento Ratificativo $ 9 Milhões, osan ida ne’e nia destino mos ita lahatene, tamba osan ne’e la consegue exekuta iha momento neba. Tuir mai iha ano fiscal 2009 Shr Pedro Lay ho Shr Januário Pereira mai apresenta tan osan ba sector Electricidade $ 87 Milhões.

Osan $ 87 M ida ne’e mak sai hanesan mehi ba AMP atu ita nia Povo hetan Electricidade lakan 24 horas, tuir declarações nebe nain ulun competentes sira halo beibeik iha media.

Ho osan 87 M ne’e, GAMP mak hakara sosa fali Geradores nebe tuan, e at liu tan mak geradores hirak ne’e consumo óleo pesado nebe ema matenek nain kategoriza hanesan Technologia Tuan, atu bele realiza mehi nebe ami hatete iha leten, maibe hanoin ambicioso ne’e laiha fatin tamba Plano estratégico laiha, la halo estudos de viabilidade e precisa duni halo estudos seluk nebe importante, hafoin aloka osan ruma ba kategoria Mega-Projecto.

Nain Presidente no maluk deputados sira.

Ho osan 87 M ne’e, sai mos hanesan desastre boot ida ba GAMP nia, tamba osan hirak ne’e mak aloka balu (nebe ita lahatene hira) ba iha Pacote Referendum.

Resultado PR mak ita hotu hare no senti katak osan hirak ne’e hanesan soe deit ka fahe malu deit.

Iha inicio Tinan 2010 ida ne’e duni, GAMP halo lançamento primeira pedra ba Construção Central Eléctrica, depois de aloka osan hahu iha tinan rua liu ba (2008). Construção central Foun ne’e mos to’o horas ne’e laiha progresso ba construção nebe refere.

Ho osan nebe ami temi iha leten to’o oin loron ita hotu lahatene, hira mak aloka ba iha Pacote Referendum e hira mak selu ona ba CNI 22nd ne’e. Tamba iha relatório de execução até ao quarto trimestre ano fiscal 2009 nia nebe ami simu iha semana kotuk hakerek, Construção da Nova central Eléctrica, Linhas de Transmissão e Supervisão ho osan 87 M ne’e dehan executa ona 91%. Hussi 87 M ne’e, 14,500,000 M hanesan orçamento Actual, alteração no orçamento 72,500,000 M e despesas em dinheiro 13,209,000 M.

Maluk sira, osan 87 M ne’e hamosu duvidas no procupações barak, hanesan:
- Osan hira mak aloka ba iha Pakote Referendum?
- Osan hira mak aloka ba halo construção linhas de transmissão?
- Osan hirak mak selu ona ba companhia CNI 22nd.?

Ami hanoin iha buat balu nebe lao la los ona, tamba iha tan mos lista ida nebe mos hanesan “Lista do Pacote de Referendum do Sector da Electricidade” ho orçmaneto alokado 16,693 e tal M nebe to’o oin loron sei polemika hela. Lista ida ne’e ami hakarak hatete katak, iha duni mal administração e korupção.

Tamba Shr. Januário no Shr. José Manuel Carascalhão comenta razões nebe diferentes. Ida hatete lista ne’e Pacote referendum e ida fali hatete Lista Laos pacote referendum maibe pacote emergência. Se hanesan ne’e GAMP ida ne’e hamosu tan pacote emergência. Oin nusa ita bele servisu no desenvolve Nação ne’e, se ita idak idak halo buat hotu hotu tuir nia gosto?

Bahinra Fretilin quetiona Projectos hussi lista ne’e, Shr. Januário defende an hatete katak laiha família ruma nebe involve iha projectos hirak ne’e. Ami hakarak hatete katak projectos hussi lista nebe refere ho osan nebe aloka ba projectos hirak ne’e maka sai problema boot. Tamba osan hirak ne’e aloka la tuir volume servisu, ka BoQ, piur liu tan maka la halo processo aprovisionamento nebe legal, hili malu.

Ami bele fo exemplo ida hanesan osan nebe alokado exagerado, hanesan contrução linhas de baixa tensão, postes de electricdade hussi Laga – Baguia – Afaloikai ho osan $ 4,669,223.68 M companhia “Alvorada Limitada”. E piur liu tan companhia nebe kaer projecto ne’e desconfia shr. Júlio Alfaro nia família. At liu tan maka Shr. Júlio racik mak assina ba lista nebe refere.

GAMP hatete katak companhia estrangeiro labele envolve an iha projectos pacote referendum nia maibe hussi lista nebe refere iha mos companhia ida, “Machineries, Unipessoal Lda” nain estrangeiro nebe kaer projecto tolu hanesan: Distritu Suai ho osan $ 1,124,228. 35; Samoro – Oebaha Oecussi $ 507,235.18 e Mehara Lospalos $ 127,742,68 Mil. Companhia estrangeiro ne’e hetan projecto ho total orçamento $ 1,759,206.21 M.

Construção redes de Electricidade hirak ne’e mos sai hanesan preocupação boot ba ema sira nebe iha sentido Nacionalismo, tamba qualidade projectos sira ne’e la diak. Postes nebe hari iha Díli laran mos kleuk tun sae deit, la halo alicerce ba postes hirak ne’e ho diak, fio electridade nebe instala ne’e mos la halo kaber, fio hirak ne’e bobar malu hanesan ema balu bobar malu atu naok deit osan. Iha sexta feira semana kotuk hetan circuito boot de electricidade ba fios sira nebe Shr Januário haruka instala. Ne’e hatudo momos katak laiha duni capacidade halo plano, laiha sentido Nacionalismo hanoin boot liu ba nia enteresse deit.

Acontecimento ida ne’e precisa halo investigação tamba instalações redes de electricidade hirak ne’e foun e seidak usa to’o fulan.

Electricidade iha Díli laran horas ne’e mate lakan, dehan capacidade mak lato’o ona tamba dehan iha aumenta ba edificações, maibe ita haluha tiha katak se iha duni aumento edifícios hirak ne’e ita tenke hanoin ona tinan ida antes, katak plano desenvolvimento ne’e hatene ona, ita labele naran tur halo hanesan ema mehi.

Ita bele hare, ba iha fatin Turismo Área Branca Díli, kalan kalan Electridade iha fatin neba lakan kapas no nabilan, coitado ba iha Povo maubere nia uma sira iha Díli laran nakukun, tenke halo cortes tamba deit dehan capacidade geradores la to’o, maibe fatin nebe refere electricidade hussik hela lakan loron kalan. Maibe ita nia povo nia uma electricdade haruka halo mate tiha. Maluk sira, ami hanoin GAMP ida ne’e halo descriminação boot, la hanoin duni nia povo tamba cria condições diak ba capitalistas e halo finge ignora tiha povo aileba nia condições.

Ita nia Povo aileba buka sira nia moris faan sasan ruma iha dalan mos haruka prende hotu. Ami hussu atu tenke cria condições uluk ba ita nia povo, laos tamba deit Capitalistas, ita haluha ita nia povo.

Iha Distritos mos Electricidade la lakan, hanesan Manatuto fulan tolu ona mak sira tur iha nakukun laran tamba dehan geradores mak avaria, iha Oecussi mos problema Gestão ba Combustível. Companhia nebe tenke tula mina ba Oecussi GAMP seidauk selu to’o ona fulan nen resin, Iha Maubissi Gerador nebe fornece electricidade halo Poluição makaas, tamba gerador ne’e la halo manutenção ho diak, Maubere nia oan sira nebe hela besik iha fatin neba bele hetan moras respiratório hotu, tamba Poluição ne’e.

Incapacidade, Iresponsabilidade maka GAMP labele e labele halo desenvolvimento ne’e ho diak. Osan tokon ba tokon besik rihun tolu (3 biliões) mak gasta hotu tiha ona maibe Desenvolvimento mak lao hela iha fatin deit.

Tamba ne’e hau hussu no exige ba Parlamento ida ne’e atu hari Inquerito Parlamentar ida atu bele investiga ba assunto nebe refere.

Ba ita boot sira nia atensaun hau hato’o Obrigado barak.
Inacio Freitas Moreira
Deputado Fretilin

terça-feira, 27 de abril de 2010

XANANA ABUZA ORSAMENTU ESTADU HALO PRE-KAMPANHA

DEKLARASAUN POLITIKA BANKADA PARLAMENTAR FRETILIN

Dili, 26 Abril 2010

HUSI XEFE BANCADA ANICETO GUTERRES

Nain Presidenti em exercisiu,

Senhores deputados no Senhoras deputadas,

Povo Maubere tomak.

Titulu: “Sr. Xanana Abuza Orsamentu Estadu Halo Pre-Kampanha”

Sr Presidenti em exercisiu.

Iha semana liu ba ita hotu testemunha espetakulu iha distritu Lautem neebe Sr Primeiru Ministru de facto hanaran “consulta publica” maibe iha liu mak karakter “kampanha politika”.

Maibe hanesan populasaun barak neebe atende, em ves de “consulta publika” sai fali “dictatorial publiku” tamba sorumutuk konsiste ho Sr Primeiru Ministru de facto hakilar ba sira ba horas rua ka tolu, depois tuir mai sira iha deit minutu ida ka rua atu bele fo sai sira nia hanoin, maske sira mak tahan nia kleur liu.

Esplikasaun formal neebe ita hotu simu, mak Sr PM de facto ba halo consulta publika kona ba documento ida nia hanaran Plano Estrategico de Dezenvolvimentu, neebe nia halo iha fulan tolu bainhira nia ba retiru iha Balibar.

Iha semana hirak oin mai bancada FRETILIN sei fo sai formalmente FRETILIN nia hanoin kona ba dokumentu ida nee, neebe tuir lolos seidauk fahe ba opozisaun, sosiedade sivil ka ema seluk. Ema hotu neebe lolos iha direitu atu simu atu bele halo analisis, la simu.

Oinsa ita nia Povo bele akompanha ho didiak se sosiedade sivil no sira rasik seidauk simu no hetan oportunidade atu analisa no hatan sira nia hanoin?
Tamba laos intensaun atu halau consulta publika, maibe atu halo kampanha politika deit. Ita neebe akompanha liu husi reportagem, halo ita hanoin fali ba tempu kampanha tamba Sr PM de facto nia koalia, ka atu koalia lolos liu, nia hakilar no nia halo hanesan tanis ka emosional, hanesan kedas tempo kampanha, bainhira nia hakilar: ”nauk lima sent deit sai!!!!!”. Agora la iha buat ida tamba KKN nee uang rokok deit.

Tuir informasaun segura neebe bancada FRETILIN simu husi povo neebe partisipa, no neebe ami hare iha TVTL nia cobertura, ida nee “One man show”, ka “espetakulu unipessoal”. Laos deit Povo baibain mak loalia hanesan nee, maibe AMP barak mos. Ministrus relevantes la hetan konvite, maske iha buat barak tekniku, neebe lolos sira mos, no sira nia teknikus tenke esplika. Maibe la presiza tamba no fim de enkuantu, laos consulta publika maibe “kampanha politika.”

Ida nee kestaun seriu tamba ita hare katak delegasaun ida neebe bot tebes haan rekursus finanseirus barak tebes husi estadu RDTL. Tamba programa ida nee iha natureza politiku em ves de servisu governu nian, entaun tuir ami nia hare viola Kodigu Penal hanesan tuir mai:

Artigu 296 Pekulatu ho uzu Funsionáriu ne'ebé uza ka husik ema-seluk uza ba fim ne'ebé la tama iha nia destinu veíkulu ka koiza movel seluk ho valór signifikativu, ne'ebé tama iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun, atu hetan ba nia ka ba ema-seluk benefísiu ilejítimu ka hamosu prejuizu ba ema ruma, sei hetan pena prizaun too tinan 2, kuandu buat sira ne'e tama iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun.

Artigu 297 Abuza poder

Funsionáriu ne'ebé abuza podér ka viola obrigasaun, ne'ebé mai hosi funsaun ne'ebé nia kaer, atu hetan benefísiu ba nia ka ba ema-seluk ka hamosu prejuizu ba ema-seluk sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4, kuandu dispozisaun legál seluk la haruka aplika pena todan liu.

Tuir Artigu 302, Kodigu Penal nian, Konseitu “funsionáriu” “ba lei penál nia efeitu, sei aplika mós títulu ida-ne'e nia dispozisaun ba ema ne'ebé ezerse funsaun polítika, gover-nativa ka lejislativa.”

Sr. Presidenti.

Nee klaru katak inklui membru governu ka se se mos neebe uza ka abuza rekursus estadu nian ba objetivus politikus, hanesan halo dadaun.

Iha tinan hirak liu ba ita rona sr PM de facto fo sai moralidade barak kona ba nesesidade de-politisa funsionalismu publiku, maibe no fin, de enkuantu ita hotu testemunha katak funsionarius publikus barak mak hetan diretiva atu partisipa. Bancada FRETILIN la fo sala ba sira tamba sira tuir deit diretiva neebe tuun husi gabinete PM de facto nian.

Ita rona deit lia fuan balun neebe PM de facto koalia iha nia intervensaun neebe Povo no partisipante sira seluk tenke tahan ba horas tolu ka haat ka liu.

Sr Presidenti.

Konseitu konsulta publiku nee bancada FRETILIN hatene saida mak nee. Ita besik hotu hatene tamba ita besik hotu ou halau konsulta publiku antes ka ita atende. Konseitu konsulta publika nee bainhira ita ba apresenta konseitu ka programa ruma ba Povo no buka sira nia kontributu, sira nia neon, sira nia visaun, sira nia aspirasaun.

Ho kontrastu mak “kampanha politika”, neebe ita lori ita nia visaun politika, ita nia promesas, ita nia ideologia atu ba konvense ema katak siratenke fiar mak ita atu ukun em ves de fiar ema ka partidu seluk. Ida nee duni mak ita testemunha Sr PM de facto halo; ba faan nia promesa politika, ba tinan rua nulu maske iha tinan badak ita sei ba eleisaun geral fali.

Hanesan chefe suco ida dehan, nia mai faan nia ikan ba ami horas ida ka rua, maibe ami bele ema rua rua husi suco ida idak deit mak koalia, no depois sira fo deit minutu rua atu ita bele koalia.

Maske halo duni kampanha politika, Povo barak mak depois sei iha duvida barak, hanesan, oinsa mak nia atu selu projetus neebe nia promete ho montante dolar milyar sanulu. Dollar myliar sanulu, maibe hanesan nia rasik mos rekonhese iha neeba, Pakote Referendu ho montante tokon hitu nulu resin ualu mos nia la konsegue kontrola agora dun fali empresarius maibe nia la responsavel. La iha membru governu ida mak simu responsabilidade; dun fali empresariu sira.

Iha Dili ita hare katak reabilitasaun linha distribuisaun ho valor tokon rua resin deit mos sira la konsege kontrola, maibe hakarak gasta nafatin ba projetu boot tebes. Fornese bee iha sidade Dili mos la konsegue maibe hakarak halo porjetu dalan atus ida bot liu fali. Taka kuak mos la hatene maibe hakarak loke dalan barak liu, halo tunnel ka kehe foho atu loke dalan.

Hodi rekursus estadu nian, Povo nian ba halo kampanha politika nee assuntu seriu, maibe espetakulu neebe ita assiste iha neeba hanesan komedia ida fali bainhira ita hare buat neebe promete no jeitus neebe hodi apela ba ema nia emosaun, dalan ruma ho ida tanis neebe “biasa” ona ba ita hotu.

Ita hare hakilar mos iha, hanesan ditador balun halo iha mundu.

Bancada FRETILIN preokupa katak fenomeno usa osan estadu atu halo publisidade ba aan husi membru governu barak aumenta ba bebeik. Revista nabilan neebe kusta osan barak neebe nakonu ho sira nia fotos semana semana. Ita hare placard barak agora iha dalan, hanesan ida tara iha tempo komemorasaun tinan PNTL nian, iha fali politiku nain haat sira nia oin, no komandante PNTL nian, iha neeba kompletu ho boina, du ke tau imagen ema polisia nian neebe merese atu simu rekonesimentu iha PNTL nia laran.

Hanesan duni estadu autokratiku neebe iha deit partidu ida hanesan Golkar iha Suharto nia tempo, ka Portugal iha Salazar nia tempo, ka Italia iha Mussolini nia tempo.

Iha sentidu ida nee publicidade husi orgauns soberania politisisadu hotu ba personalidade ukun nain nain tolu nian deit. Spandu kona ba portal internet estadu nian mos iha Sr PM de facto nia retratu hotu.

Usa osan estadu atu promove imagen pessoal no politika nee inaseitavel iha demokrasia konstitusional ida nia laran. Tanba nee bancada FRETILIN sei urgentemente halo proposta lei ida atu kontrola gastus hirak nee, tamba ho pre-kampanha neebe ita hotu hare halo iha Lautem neeba, bele orsamentu barak liu mak usa fali ba publicidade oioin no fins politikus oioin iha kurtu prazu.

Iha semana liu ba ita hotu rona Ministru Negosius Estrangeirus de facto akuza Senhor Agio Pereira selu jornalista sira atu sira publika tuir nia hakarak, no katak nudar porta voz governu de facto nian nia halo ida nee atu kontrola sira. No hanesan Sr Enginheiru Vice PM de facto Mario Carrascalao dehan, “ita hotu hatene Sr Agio kontrola jornalista sira” iha semana liu ba.

Ita la hatene buat hirak nee, maibe tamba laos opozisaun mak akuza, governu de facto nia laran rasik mak fase roupa nee ba publiku, entaun ita tenke simu avizu ida nee, maske sei tenke investiga atu verifika se los ka lae.

Lei especial neebe bele kontrola utilizasaun osan estadu nian ba publicidade neebe iha karater politiku sei sai nudar hakat boot no diak ida atu reforma atividade politika no eleitoral atu halo ita nia demokrasia transparente liu no justu liu.

Bancada FRETILIN hein katak proposta lei nee sei hetan apoiu husi deputadus hotu iha uma fukun ida nee bainhira hatam ba meza.

Orbigadu ba tempo.

Posted by FRETILIN.MEDIA

sexta-feira, 16 de abril de 2010

FRETILIN ALEGA QUE O GOVERNO VENDEU ARROZ PODRE AO POVO

Tradução de ROSÁRIO PEDRUCO

O deputado Elizário Ferreira da Fretilin, disse hoje que há um forte indício de que o Governo, através do Ministério do Turismo, Comércio e Indústria, está a vender arroz podre para o povo.

"No sábado passado, eu mesmo fui ao armazenamento (Bebora) e eu tirei algumas fotos com o meu telemóvel, onde eu vi que quase todo o arroz no armazenamento está podre, mas o pessoal do Ministério levou o arroz para fora e colocou-o numa lona, retirou-o dos sacos velhos e, em seguida, colocou o arroz em sacos novos e depois, mais tarde, vendeu o arroz para a população a US$12 ", disse Ferreira.

De acordo com Ferreira, a população queixou-se do arroz e da sua textura e o governo deveria parar de vender este arroz para a população, pois pode prejudicar a sua saúde.

"Quase todo o arroz armazenado está podre e a população local pediu ao Ministério para não vender o arroz para eles, porque o arroz tem um cheiro muito desagradável", acrescentou.

A deputada Josefa Pereira afirmou que o governo tem desperdiçado o dinheiro da população para comprar milhões de toneladas de arroz, mas quase todo o arroz está podre no armazém do Governo.

"É uma situação lamentável para mim, ver como o governo vende este nauseabundo arroz para a população ao preço de US $15", disse a deputada Pereira.

O deputado Renan Selak da UNDERTIM compartilha também da mesma preocupação, afirmando que o governo deve encontrar uma solução para os problemas de má gestão do estado do arroz e da escassez do arroz na população, especialmente nas áreas remotas de Timor Leste.

Eles apelam à demissão do ministro do Turismo, Comércio e Indústria por ser tão esbanjador.

A investigação sobre alocação do orçamento do estado para a construção da irigação Bebui


TIMOR EXPOSE-15/04/2010

Dili, O Deputado Inácio Moreira falou sobre o assunto aos Jornalistas esta Quinta Feira após de encontrar com o responsável da compahia Roque Construction na salão da comisão D no Parlamento Nacional.

Inácio Moreira disse que a investigação que fez baseiado a indicação no público que indicou a construção da irigação Bebui existe corrupção na declaração que clarificou pela compahia ainda não completou devido de sem documentos por escrita sobre a execução do orçamento.

Inácio Moreira disse mesmo não obter relatório concreto mas a sua parte vai chamar outra vez a companhia e o Ministeriu competente para procurar a solução.
Por outro lado o manager da compahia principal, Juvenciu Rosariu disse que mesmo sem intendimento pelos deputados mas a sua parte vai preparar os documentos e está disponível submeter a investigação organizada pelos deputados.

A construção da irigação Bebui utilizou o orçamento do estado mais de oito milhões de dollares Americano que iniciou no ano 2008 até 2010, os deputados do parlamento Nacional questinam sobre este projecto, porque a companhia principal submeteu três milhões para outra compahia mas até agora ainda não finalizou a construção.

Juvenciu Rosariu clarificou que três milhões que ofereceu para a compahia roque contruction não sicnifica que deve resposabilizar todos os projetus mas é a responsabilidade da compahia principal e vai esforçar-se para finalizar o projeto este mês. (TE)

Novo membro do FAFC

Informação

Alexnadre Pinto, estudante de Relações Internacionais da Universidade do Porto, natural de Iliomar, Distrito de Lospalos, é o novo membro do Fórum Académico da Fretilin em Coimbra (FAFC). A sua entrada no grupo foi confirmada pelo Coordenador-Geral Samuel Freitas.

Para mais informações contacte a Direcção do FAFC

sábado, 10 de abril de 2010

FRETILIN CONSIDERS FRICTION COALITION GOVERNMENT IS MOTIVED BY MONEY

ETLJB – 10 April 2010

Diario Nacional April 9, 2010 language source: Tetun - MP Antoninho Bianco from Fretilin has said that the issue of loyalty to Prime Minister Gusmao which surfaced in the political domain in Timor-Leste recently is motivated by unequal distribution of the money of the people by parties making up the coalition of the Parliamentary Majority Alliance (AMP) led by Prime Minister Gusmao.

"AMP is now fighting each other and does not want to listen to the Prime Minister because their main interest is merely money and they don’t have any interest at all in the common interest of the people and therefore it is obvious that some ministers decide to have their own programs without listening to their Prime Minister because they want to have money for their programs that goes into their own pockets,” said Bianco.

MP Lucas da Costa from the Democratic Party recently said that some ministers are not loyal to Prime Minister Gusmao following the blowup of the news involving the friction between the office of Prime Minister and Minister Zacarias Albano da Costa.

Minister Da Costa has replied to the statement saying that it is PD that is not loyal to Prime Minister Gusmao.

Bianco added, “The consequence of the friction within the AMP is that some ministers tend to focus on their parties with their programs and therefore it is hard for the Prime Minister to guide.”

He also said that Prime Minister Gusmao is afraid of taking actions against these ministers because of the risk of making the coalition fall apart.

The coalition of the government is made up by five political parties: CNRT, PD, PSD, ASDT, and UNDERTIM.

MP Aderito Hugo da Costa from CNRT, the spokesperson for the coalition, said that the position of ministers is political and therefore if any minister does not want to work with the Prime Minister the door is open for him or her to resign.

He also added that the coalition should work together as a team and therefore the team should not play with short message service (SMS).