Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


domingo, 7 de dezembro de 2008

Xanana tenke para halo kampaña kontra Tribunal de Recurso

FRENTE REVOLUCIONÁRIA DO TIMOR-LESTE INDEPENDENTE
FRETILIN

Komunikadu ba Imprensa
Dili, Domingu, 23 Novemberu 2008
Xanana tenke para halo kampaña kontra Tribunal de Recurso
FRETILIN bolu ba Primeiru Ministru de facto Timor-Leste nian, Sr. Xanana Gusmão, atu halo tuir ezemplu hosi deputadu governu nian iha Parlamento Nacional i hapara ninia dezobediénsia ba Tribunal de Recurso.
Lider bankada FRETILIN nian iha Parlamento Nacional, Aniceto Guterres dehan katak Sr. Xanana tenke para halo finje katak nia ass liu fali lei ho Constituição no tenke hatudu momoos katak ninia governu simu desizaun tribunál nian katak medidas xave hosi ninia orsamentu ne'e inkonstitusionál no mós ilegál.
Aniceto komenta hela kona-ba Sr. Xanana nia deklarasaun katak: "hotu-hotu rona katak tribunal rekursu dehan labele hasai osan, nudar primeiru ministru hasai osan bah au nia bolus hau pronto ba prijaun mas hasai osan atu servi povu ida nee, liuliu atu hare ba edukasaun hau sei hasai nein ke tribunal rekursu kondena hau atu ba neebe deit." (Timor Post, 18 Novembru 2008)
Tribunal de Recurso fó desizaun katak:
a) Governu nia estabelesimentu ba fundu ida ho naran Fundo de Estabilização Economica ne'e inkonstitusionál tanba ida ne'e hanesan ho estabelesimentu ida be "fundu segredu", ne'ebé Constituição espesífikamente proibe.
b) Parlamentu nia aurorizasaun atu transfere osan liu millaun US$290 hosi fundu petrolíferu nasionál ne'e ilegál tanba tanba viola aspetu xave hosi lei ne'ebé mandata utilizasaun sustentável ida ba reseita hosi petróleu.
Aniceto dehan: "Sr. Xanana nia dezobediénsia ba órgaun judisiária ne'e inaseitável hosi ema ne'ebé maka dehan katak nia maka nasaun ne'e nia Primeiru Ministru Constitucional. Nia tenke fó ezemplu di'ak ba povu kona-ba respeita lei, konstituisaun no tribunál sira nia independénsia.
"Ninia deklarasaun ne'e sala boot tanba parte hosi ami nia objesaun maka, katak ninia governu nia orsamentu ne'ebé tau hamutuk atu hamaus de'it eleitór sira aloka de'it 5,6 porsentu ba edukasaun. Ninia atentadu atu uza sinisizmu ho populizmu para hatún tribunál nia kredibilidade ne'e moe boot ida ba nia."
Aniceto dehan tan katak desizaun tribunál nian ne'e ema hotu-hotu simu ho di'ak hosi seksaun oioin iha sosiedade sivíl no grupu advogadu nian, até deputadu sira hosi AMP.
"Sr. Xanana nia ministru balu até hatudu fali respeitu maka'as liu ba lei ho Constitioção. Porezemplu ninia Vise Ministru ba Finansas, Sr. Rui Hanjam, dehan kedan katak hafoin desizaun hosi tribunál ne'e publika, ita hotu-hotu tenke hakruuk ba desizaun ne'e. Sr. Mario Carrascalão, prezidente partidu ida hosi Sr. Xanana nia aliansa mós hatete katak "Tuir hau nia hare solusaun mak ida deit. Tribunal Rekursu nia desizaun nee ita tengki cumpri deit," i hatudu ninia reseiu katak tribunál nia kredibilidade sei monu se governu kontinua dezobedese nia. Vise Prezidente Parlamento Nacional – membru partidu hosi Sr. Xanana nia CNRT – mós hatete katak desizaun tribunál nian hotu-hotu tenke respeita no halo tuir.
"Maibé, até agora ita seidauk rona buat ida hosi Sr. Xanana, menus hahalok ne'ebé hatudu dezobediénsia ba desizaun tribunál. Nia tenke hatudu ho klaru katak governu simu desizaun tribunál nian no mós katak governu sei servisu hamutuk ho órgaun konstitusionál sira seluk, hanesan parlamentu, atu garante katak tribunál nia desizaun kona-ba inkonstitusionalidade no mós ilegalidade ne'e, ema ida labele viola, nein uitoan."
Aniceto dehan katak opozisaun hosi governu Sr. Xanana nian hasoru desizaun tribunál ida ikus liu ne'e hanesan hipókrita ka munafik tanba iha dia 14 de Agostu 2008, Ministra das Finansas, Sra. Emilia Pires fó-sai komunikadu hodi elojia desizaun Tribunal de Recurso nian ba orsamentu ne'e hanesan 'vitória ida ba povu' no 'derrota ba FRETILIN'.
Sra. Emilia Pires nia komunikadu ne'e dehan: "Desizaun tribunál nian, ne'ebé sai ohin, konfirma katak ita nu'udár governu kaer metin hela prinsípiu no valór hosi konstituisaun i lei Timor-Leste nian. Ami kontente ho rezultadu ne'e no mós, importante liu, fó korajen boot baa mi, katak ami nia servisu ne'e hetan mós rekoñesimentu hosi tribunál ne'ebé aas liu."
"Evidentemente governu ida ne'e hakarak fihir no hili de'it desizaun tribunál ida ne'ebé maka sira hakarak simu," Guterres dehan.

Atu hetan tan informasaun bele kontakta ho Deputadu José Teixeira liu hosi (+670) 728 7080