Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


segunda-feira, 3 de maio de 2010

Deklarasaun Bancada FRETILIN: PNTL Kaer Militante FRETILIN Uatolari ho Motivo Politiku; Hakotu Direitu Politiku

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARLAMENTAR FRETILIN

PARLAMENTO NASIONAL

DILI, 3 Maiu 2010

Sr Presidenti; Illustres deputados; maluk Povo Timor-Leste.

Dala ida tan, Povo Timor-Leste sai sasin ba atuasaun abuzu poder husi
agente Polisia Nasional Timor-Leste balun neebe viola direitu
fundamental sidadaun ida nian.

Dala ida tan Bancada FRETILIN, maske foti kestaun ida nee, deklara
katak ami halo nunee atu hadia servisu polisia nian, no atu restaura
konfiansa Povo nian ba instituisaun ida nee. Ho nunee, atu restaura
imagen elementus PNTL sira barak, liu sira neebe servisu tuir lei, ho
independensia, professionalismu no etika, no neebe merese duni ita nia
respeitu no apoiu tomak bainhira sira halau sira nia servisu.

Maibe sira neebe iha tendensia viola sidadaun nia direitus no hatudu
katak lakoi servisu ho porfessionalismu no etika, merese duni hetan
eskrutinu publiku, investigasaun, prosesu disiplinar no sansaun
juridiku ba sira nia hahalok.

Iha Sabadu loron 1 Maiu liu ba, iha loron boot direitu trabalhadores
nian, neebe direitus konsagradu iha konstituisaun, Povo Uatolari sai
sasin ba actu repressaun politika husi Comandante PNTL sub-distritu
Uatolari.

Membru Komisaun politika sub-distrital FRETILIN nian, Sr. Afonso dos
Reis, ho naran kodigu resistensia “FRELIMO”, neebe mos veterano luta
armada libertasaun nasional nian, hetan kaer husi elementu PNTL ho
naran Miguel, iha tuku sanulu resin ida, Sabadu bainhira nia iha dalan
atu ba partisipa iha audiensia publika ho PM de facto. Nia protesta
makas tamba nia dehan nia hakarak foti kestaun nudar veterano hodi ba
tahan Sr PM de facto, maibe PNTL la husik nia ba, no la husik nia fila
ba uma.

Maske la iha justifikasaun, elementus PNTL sira lori Sr Afonso FRELIMO
ba posto PNTL nian iha Uatolari, dadur iha neeba too tuku sia kalan.
Durante tempo nia hetan detensaun nia hetan interrogasaun diretamente
husi Commandante PNTL Uatolari, Sr Jacob.

Tuir informasaun neebe Bancada FRETILIN simu husi responsaveis
FRETILIN nian iha Uatolari, PNTL kaer Sr Afonso FRELIMO tamba sira
rona katak nia prepara aan atu partisipa iha diskusaun publiku ba
“kampanha politika” neebe nakfila-aan nudar “konsulta publika”
Primeiru Ministru de factu nian, iha Uatolari loron Sabadu liu ba.

Tuir informasaun neebe Bancada FRETILIN hetan, PNTL kaer Sr Afonso
FRELIMO tamba sira iha objectivu hapara nia partisipasaun iha
“konsluta publika” neebe nia iha intensaun hatahan Sua Excelencia Sr
PM de facto kona ba desastre governasaun ninian.

Detensaun nee, violasaun direitu fundamental tuir konstituisaun RDTL hanesan:

Artigo 6 alinha c) neebe hateten, estadu iha obrigasaun atu defende no
garante sidadaun hotu nia direitu atu partisipa iha vida politika no
iha demokrasia.

Artigo 16, numero 2. Estadu labele diskrimina, halo tratamentu la
hanesan hasoru sidadaun ruma, tamba nia exerse nia konviksaun politika
ka ideologika.

Artigo 46 garante direitu no liberdade total atu partisipa iha vida
politika, no iha partidu politiku neebe sidadaun hili, la hili
diskriminasaun tuir nia rasik hili.

Artigo 63 Sidadaun hotu iha direitu atu partisipa diretamente no
ativamente iha vida politika nasaun nian, nudar rekizitu basiku atu
konsolida sistema demokratiku iha rain ida nee.

Artigo 70 neebe garante no to’o direitu ba opozisaun, inklui dialogo
publiku kona ba kestoens interese publiku nian.

Sr. Presidenti.

Atuasaun PNTL balun Uatolari nian kontra Sr. Alfredo FRELIMO alem de
viola konstituisaun, neebe klaru, tamba assuntu neebe sira apresenta
bainhira kaer, interroga no detem nia mak kona ba nia intensaun atu
hataan Sr PM de facto, kona ba nia governasaun, sai mos nudar
desrespeito boot ba veterano luta libertasaun ida nian.
Ema ida neebe, fo nia aan atu defende Povo no Nasaun Maubere, iha
direitu nudar sidadaun neebe rekonesidu nudar veterano, atu partisipa
iha vida politika neebe nia defende ho nia esforsu tomak iha tempo
funu.

Nia la viola lei ida, no la iha intensaun atu viola, maibe nia hetan
detensaun. Tuir Bancada FRETILIN nia hare, detensaun nee la iha
justifikasaun.

Dala ida tan, ita iha kazu abusu poder husi elementu PNTL nian,
hanesan Uma Fukun Parlamento Nasional tomak sai sasin, kona ba kazu
violasaun iha Atauro, no iha operasaun kona ba ninja nia klamar, iha
Kovalima no Bobonaro iha tinan ida nee.

Iha fulan Abril tinan ida nee, Provedor Direitus Humanus no Justisa
deklara katak, hahu Provedoria halau nia knaar, liu keixa rihun ida
mak tama kona ba violasaun direitus humanus husi publiku, no barak liu
mak envolve elementus PNTL nian. Tuir nia, relatoriu no
rekomendasoens neebe PDHJ haruka ba governu no instituisaun sira
seluk, la hetan asaun ka rezolusaun ruma.

Too agora ita seidauk hare resultadu konkretu kona ba prosesu formal
ka prosesu disiplinar hasoru elementus PNTL neebe viola Povo nia
direitu.

Iha semana rua liu ba ita hotu rona adjuntu komandante PNTL deklara
katak iha grupu armado balun sircula hela iha distritu Ermera.
Bancada FRETILIN hetan ona informasaun kona ba rumores hirak nee, no
deklara katak Bankada duvida informasaun ida nee.

Bancada FRETILIN aprende ona husi manipulasaun neebe mosu iha
operasaun sektor seguransa nian iha 2006 to ohin loron, katak ida nee
invensaun ida, dala ida tan, atu hodi justifika operasaun repressivu
iha fatin ruma. Ida nee klaru ona, hanesan ita hotu hare ho invensaun
klamar ninja nian iha distritu Kovamila no Bobonaro. Husi povo
inocente barak neebe PNTL kaer sem justifikasaun rua ka tolu deit mak
hetan asaun koersiva husi Tribunal.

Bancada FRETILIN suspeita katak la kleur operasaun seguransa
repressivo sei mosu ba povo Eremra tamba rumores grupus armados, liliu
bainhira habesik ona tempu atu PM de facto ba halo nia kampanha
politika iha neeba, hanesan nia halo dadaun iha distritu Leste.

Entaun iha tempu neeba, ita sei hare katak atuasaun repressivu neebe
viola Povo nia direitus no liberdades hanesan halo dadaun ho Sr
Alfredo FRELIMO sei mosu, tamba iha distritu Ermera, PM de facto sei
hetan opozisaun, tamba nia hahalok iha 2006.

Sr. Afonso FRELIMO sei halo keixa formal, no sei buka porsesu tuir
lei, atu responsabiliza membrus PNTL neebe halao operasaun
diskriminasaun no perseguisaun politika hodi halo repressaun ba nia
direitu no liberdade konstitusional hodi fo protesaun ba politiku nain
ida.

Assuntu nee sei sai kazu exemplu…test case…….kona ba oinsa ita nia
rain hetan atuasaun hanesan akontese iha tempo ditadura Suhrato nian.
Provas neebe Bancada FRETILIN hetan, indika klaramente katak, ida nee
atuasaun politika ho orientasaun politika. Agora ita husu mak
nee…….se mak responsavel fo ordem kaer Sr Afonso? Karik hanesan
baibain, sira neebe fo ordem hodi viola lei no konsituisaun.

Sr Presidenti.

Fulan lima liu ona depois de kazu Delta Nova, no ita seidauk rona buat
ruma kona ba investigasaun interna. Ita hotu hatene katak Ministeriu
Publiku halao sira nia prosesu, maibe bancada FRETILIN mos rona ona
katak komissaun investigasaun neebe harii husi governu de factu, neebe
envolve mos sosiedade sivil atu investiga atuasaun PNTL nian, la halao
nia servisu. Too agora seidauk iha investigasaun ruma husi kommissaun
ida nee.

Ita nudar nasaun, nudar Povo neebe hadomi demokrasia, estadu de
direitu no liberdade labele tolera tan situasaun ida neebe
instituisaun seguransa viola lei, konstitusaun no povo nia direitus
humanus bebeik, sem iha iha sansaun ruma. Ita labele tolera situasaun
nafatin, neebe impunidade mak domina no justisa la iha ba vitimas
hirak nee.

Se situasaun ida nee lao nafatin nune, Povo sei lakon respeitu ba
orgauns soberania, instituisaun estadu, orgaun justisa nian, no ikus
mai la respeita ita nia estadu. Nune ita sei la konsolida ita nia
nasaun, maibe ita sei tama ba krize konfiansa ba ita nia instituisoens
Estadu. Ida nee sei sai disastre ba ita nudar Povo, nudar Nasaun.

Too ona tempo parlamentu ida nee, kaer metin prosesu hodi
responsabiliza elementus PNTL, liliu Komando PNTL neebe la iha
kapasidade no responsabilidade atu halau servisu ho professionalismu
no etika. Parlamentu ida nee, bele no iha dever salva justisa no
estadu de direitu iha ita nia rain.

Obrigado barak Sr. Presidenti.

Ba informasaun tan dere ba Deputado Jose Teixeira iha 728 7080