Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


sexta-feira, 26 de junho de 2009

ABC / Radio Australia: Gusmao hasoru allegasoens Korrupsaun

Radio Australia/ABC
Reportagem husi Steve Holland no Stephanie March
Husi: Fretilin Media
(Tradução não oficial)
Loron: 26 Junhu 2009
"GUSMÃO HASORU ALEGASOENS KORRUPSAUN"

Eskandalu korrupsaun foun agora dadaun kona hela Xanana Gusmao, ema ida neebe hanesan aman Timor-Leste nia ukun rasik a’an nian.

Primeiru Ministru Gusmao autoriza kontratu ida ho montante millaun ba millaun neebe Governu fo ba kompanhia ida neebe pertense ba nia oan feto hamutuk ho ema seluk.

ABC Radio Australia nia investigasaun hetan katak iha tinan kotuk Prima Food manan contratu ida husi governu atu sosa fos ho montante US$3.5 milloens ($4.3 milloens Australia).

Zenilda Gusmao, primeiru ministru nia oan feto, tama iha kompanhia Prima Food nudar nain ida tuir lista Registu Negosius timor-Leste nian iha tinan 2008.

Radio Australia mos hetan konfirmasaun katak ministru bo’ot ida iha governu nia kaben ida mos manan osan husi tenders governu nian.

Rain nee nia lei aprovisionamentu bandu “agentes servisus publiku nian”, ema politiku no funsionariu publiku, atu bele fo contratu husi governu ba emprezas neebe sira nia maluk besik mos iha ligasaun.

Adjuntu lider opozisaun FRETILIN nian, Arsenio Bano, allega katak ida nee ezemplu momos katak iha korrupsaun iha Gabinete Primeiru Ministru nian no eziji nia resigna husi kargu Primeiru Ministru.

“Ida nee indikasaun forte ida kona ba korrupsaun, tamba nia viola lei Timor-Leste nian, no molok kazu ida nee to'o tribunal primieru ministru tenki resigna a’an,” Sr. Bano dehan.
Sr. Gusmao lakoi fo komentariu.

Primeiru Ministru nia oan feto, Zenilda Gusmao, lakoi fo komentariu.
Maibe, porta voz feto governu nian konfirma ba Radio Australia katak Zenilda Gusmao sosia ida iha kompanhia Prima Food.

Iha deklarasaun ida, porta voz feto nee dehan: “Governu sempre transparenti ho kontratu hirak nee no halo esforsu bo'ot tebetebes atu harii ambienti ida neebe justu no ekuitavel ba sector privadu.”

Sr. Bano dehan katak nia halo ona aproximasaun ba governu dalan barak desde Dezembru tinan kotuk, buka informasaun kona ba kompanhias neebe iha ligasaun ho ministrus sira, maibe governu nega fo informasaun hirak nee ba nia.

“Bainhira ami husu no halo rekerimentu simples, hanesan husu fo’os hira mak importa mai Timor….sira la hatan ba parlamentu,” nia dehan.

LIGASAUN BARAK TAN HO GOVERNU
Laos Zenilda Gusmao deit mak feto emprezaria iha Timor-Leste neebe iha maluk besik ida iha governu.

Kathleen Goncalves, kaben Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu Timor-Leste nian Joao Goncalves, mos iha ligasaun ba pelo menus kompanhia tolu neebe manan kontratu millaun ba millaun husi governu no neebe hetan aprovasaun husi Primeiru Ministru.

Kompanhia tolu neebe iha ligasaun ho Kathleen Goncalves mak: United Foods Lda, Belun Feto Lda (rua nee nia tama ho nia naran Xines, Fon Ha Tchong) no Tres Amigos neebe iha tinan kotuk manan kontratu husi governu ho montante hamutuk liu US$11 milloens.

Sra. Goncalves nega ami nia pedidu atu halo entrevista ho nia, maibe iha deklarasaun husi porta voz feto governu Timor-Leste nian defende nia envolvimentu.

“Nia (Kathleen Goncalves) halau negosiu halo importasaun ba fo’os ona iha Timor desde 1999 no hetan autorizasaun nudar vendedora iha tempu governu uluk, neebe inklui mos governu FRETILIN no Xanana sira nian,” deklarasaun nee dehan.

Joao Goncalves dehan katak nia la hatene naran nia kaben nia kompanhia hirak nee nian ou ida neebe mak hetan kontratu millaun ba millaun husi governu.

Kompanhia hirak neebe iha ligasaun ho Kathleen Goncalves, neebe Prima Food mos ida, tama iha lista governu nian iha neebe tatoli empresas 16 nia naran neebe iha tinan kotuk manan kontratus ho montante hamutuk US$56 millaun.

Osan nee mai husi rain nee nia Fundu Estabilizasaun Ekonomiku no fahe tuir medidas seguransa ai ha’an nian neebe iha objetivu atu assegura fo’os ba populasaun sira.

Gusmao iha knaar xafe iha rain nee nia luta ba independensia husi Indonesia iha tinan 25 nia laran.

Nia sai nudar primieru Preisdenti republika Timor-Leste nian iha 2002 no iha 2007 eleitu nudar Primeiru Ministru.