Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


terça-feira, 2 de junho de 2009

Deklarasaun Politika Bancada FRETILIN


Dili 2 Junho 2009

Senhor Presidente Parlamento Nacional,
Senhores Deputados,
Povo Maubere tomak,

Bancada FRETILIN horseik halo deklarasaun politika ida ne’ebe ami konsidera importante teb-tebes atu repreentante iha uma fukun ida ne’e hola asaun ruma hafoin ami haklaken ami nia deklarasaun politika. Tuir lolos, Parlamentares hotu hare no estuda ona relatoriu ezekusaun neebe governu de facto haruka mai iha 1 Abril 2009, infelismente ita hare katak deputadus barak bancada governu de facto nian sedauk hare. Barak hatan fali dehan lalika mai halo deklarasaun deit maibe lori deit ba tribunal. Bancada FRETILIN hakarak ema hotu hatene katak ami foti kestaun nee iha uma fukun tanba ida ne’e mak ita hotu nia servisu nudar orgaun fiskalizador. Tanba nee mak Povu barak mai iha nee bebeik ka haruka SMS ba deputadus bancada ida nee halo keixas kona ba buat barak neebe sira hare lao la diak liliu kona ba ezekusaun orsamentu estadu nian.

Amo Bispu Basílio no sira seluk hateten ona dehan, maske orsamentu bot teb-tebes, maske promesas barak, liliu iha tempo kampanha politika Sr. Xanana Gusmão nian, realidade mak nee: Povu la seidauk hetan benefisiu substantivu husi orsamentu bo’ot tebetebes hirak nee. Bainhira ita hare relatoriu hanesan ida neebe Gabinete Primeiru de facto apresenta mak ita bele hare katak realidade hanesan nee duni tanba gestaun finanseira la diak, arbiru deit, no tanba loke dalan ba KKN.

Ami preukupa teb-tebes ho osan lubun nebe Primeiro Ministro de Fakto fahe ba sociedade sivil, balun emprezarios nia familia rasik, ne’ebe la liu husi prosesu tender tuir regra aprovisionamento ka konkursu hanesan sasukat atu deklara iha uma fukun nee katak situasaun hanesan akontese dadauk iha ministerios hot-hotu AMP nian.

Povo maubere presija aprende husi ezemplo rai seluk kona ba hahalok koruptores sira nebe mak dalabarak halao sira prakticas uza forsa ameasa no la aplika regras nebe mak vigora iha rai ida hodi hametin sira nia ukun.

Hahalok hametin sira nia ukun hirak nee dalaruma ita bele identifika liu husi praktikas hanesan tuir mai;

  • Sira sosa povo nia fuan laos liu programa desenvolvimento ida sustenbel ke diak maibe fahe osan ituan hanesan 20 dolares hodi korompe povo nia mentalidade no hanorin povo eseita ka sai koruptu atu taka povo nian ibun,

  • Sira uza no fahe osan arbiru latuir regras ba organizasoens sociedade sivil liu-liu instituisoens relijiosas sira hodi hamenus kritikas no tau sira iha posisaun sente hanesan halo korupsaun hodi taka sira nian ibun.

  • Sira kria sitausaun hafuhu povo, ameasa, hodi hatauk povo labele kritikas sira

  • Sira fo osan makas ba familias rasik atu sai riku no atu iha poder ekonomia hodi apoio koruptor nee ukun nafatin e. Sira mos fahe osan liu husi kontratos publikas governo nian ba amigos rai laran no rai liur hodi kria kroni nebe kaer ekonomia nebe se organija mafia atu halo ameasas ba povo nebe mak kritikas sira hodi hametin sira nia ukun.

Ba Povo Maubere tomak liu husi deklarasaun politika Bankada FRETILIN nian, ami apela ba Povo Maubere tomak atu hases an no labele husik imi nia an monu ba lisaun ma-administrasaun, koluzaun, nepotismu no korupsaun nebe hanorin dadauk husi Primeiro Ministro de Faktu AMP nian. Pratika la diak neebe bancada FRETILIN hare mosu no foin dadaun tatoli iha leten, rekonesidu husi sosiedade sivil mos. Ita hare katak Dioseze Díli iha tinan kotuk la simu no entrega fali ba Governu osan neebe fo husi subvensaun publiku ida neebe kaer hela iha Primeiru Ministru. Bancada FRETILIN la hatene lolos tanba sa mak sira halo hanesan ne’e maibe agora mak ita hare situasaun arbiru deit sira halo los entrega osan.

Iha ONG nasional neebe tau matan ba hamenus KKN iha ita nia rain mos fo sai iha semana kotuk katak sira la simu osan tanba transparensia la iha liu.

Bancada FRETILIN hakarak hatete lolos ba povo maubere tomak, katak bancada haklaken nia posisaun iha uma fukun ne’e laos tanba se se deit mak simu osan husi Primeiro Ministro de Faktu, no deklarasaun horseik nebe temi duni naran ema balun no organizasaun balun, laos tanba sira se… maibe tanba lalaok no hahalok neebe la los no la usa Povu nia osan ho kuidadu no diak.

Bancada FRETILIN nia preokupasaun mak rua deit: Se prosesu aloka osan povo nian tuir duni lei ne’ebe iha vigor iha ita nia rain no tuir duni prosesu ne’be iha responsabilizaun finanseira, programa, evaluasaun diak ka lae husi instituisaun nebe mak mak aloka osan???. Buat rua nee mak importante no liliu ita hotu tenke refleta klean liu em vez de mai defende deit PM de facto. Nia mak responsável tanba osan verba sosieade sivil ne’e tama iha nia gabinete no fahe husi nia gabinete rasik.

Iha tinan kotuk ita hotu hare besik Natal PM de facto nee fahe osan iha nia gabinete, ne’ebe dehan husi nia fundasaun nian. Maibe ami seidauk hatene lolos se osan ne’ebe fahe husi neeba duni ka husi ne’ebe fontes orsamento povo nian??? Tanba agora dadaun mos ami rona dehan katak osan entre rihun sanulu dollar ($10,000) to’o rihun ruanulu dollar amerikanos ($20,000) lakon husi gaveta Gabinete Primeiro Ministro nian. Ida nee mos ita husu tanba sa mak iha osan bo’ot hanesan nee rai iha gaveta laran ka kofre, tanba iha membrus governu barak mak diskuidu liman namdoras ba osan nebe sira kaer, no ita rona mak osan lakon no lakon hela deit. Ne’e hatudu katak osan lakon tan falta responsabilidade ba osan povo nian mak ukun nain sira kaer..

Senhor Presidenti,

Maluk Senhores Deputados,

Povo Maubere…

Bainhira Parlamentu nasional ida nee aporva osan atu halau subvensoens publikus nee, Bancada FRETILIN la hare katak lei Orsamentu Jeral Estadu 2008 nian la halo alterasaun tomak ba lei ne’ebe vigora kona ba gestaun osan povo nian.

Liliu tuir linha 2, artigu 32, Regime Juridiku de Aprovisionamentu nian, neebe aplika ba projektus hot-hotu ne’ebe relasiona ho infrastrutura iha Kapital desenvolvimento inkuli iha orsamentu gabinete PM nian ka se se nian, hatetek katak projektus hirak ne’e labele fo projetu ba familia to’o segundo grau konsanguinidade hodi hadok an husi konflitu de interesses. Nee inklui sobrinhos sira.. Hodi nune’e mak ami kestiona.

Bancada FRETILIN kestiona mos ema individual neebe usa osan la tuir objetivu ne’ebe governu de faktu rasik fo osan ba nia atu halo, laos tanba nia padre, maibe tanba nia usa osan Povo nian la tuir akordo ne’ebe sira korkorda atu usa. Bancada FRETILIN kestiona mak lalaok no hahalok, Laos tanba se se deit. Ikus, bancada FRETILIN hakarak hatan ba deputadu balun neebe horseik hateten katak bancada FRETILIN nia intensaun diak maibe diak liu lori ba tribunal. Bancada FRETILIN haruka ona kazu balun ba Ministério Publiku, ba Tribunal no husu mos investigasaun husi Provedor Direitus Humanus no Justisa. Maibe kestaun mak ida nee, bainhira Provedor hakarak investiga kestaun fos neebe Primeiru Ministru de facto entrega deit ba nia kolega no belun partidu CNRT nian Sr. Germano, Provedor la konsegue hetan dokumentus neebe nia ezigi husi governu atu bele halao investigasaun. Iha ezemplu barak tan, ne’ebe Provedor enfrenta hanesan lolos Vise PM de guverno de faktu rasik, Mário Carrascalao dehan hasoru “resistensia passiva” husi membrus governu sira ne’ebe nia husu informasaun atu bele investiga keixas KKN.

Maibe ami hare situasaun nee hanesan, akontese dadauk iha uma fukun ida nee, deputadus barak mak halo fali “resistensia activa” atu taka KKN.

Tuir lolos, bainhira alegasaun ruma mosu Xefe Governu haruka Inspector Jeral no halo pedidu ba Provedor Direitos Humanos e Justisa nian halo investigasaun. To’o agora ami husu: kazu hirak mak Guvernu de Faktu husu no haruka ona ba orgauin sira ne’e atu halo investigasaun?

Tuir Sua Exselensia Sr Primeiru Ministru de facto nia lia fuan rasik hori uluk kedas hakilar katak nia se halo toleransia mínima ba KKN. Ida nia hateten duni. Bancada FRETILIN ohin loron hanoin katak nia karik arrepende halo promesas baratu, hodi hateten katak” se se deit mak naok lima cent dolares amerikano se s….a…….i!

Maibe realidade oin seluk. Parlamentu nee hetan obstakulu bo’ot hetan dokumentus neebe bancada husu kona ba buat oioin maibe la hetan husi governu. Commissaun C rasik mos ezigi atu ba Ministeriu Finansas atu fiskaliza kontratu óleo pezadu, kontratos ba assesores internasionais maibe la hetan despacho husi meza parlamentu rasik.

Nee mak Bancada FRETILIN konsidera hanesan resistensia activa duni.

Maibe ida nee koalia deit. Vontade politika la iha no brani atu enfrenta kazus hirak neebe mosu kona nia membru governu, seluk Bankada FRETILIN hare katak Deputados AMP nian, la foti asaun ruma, karik tauk se halo assaun bele harahun nia aliansa AMP.

Kazu neebe bancada FRETILIN foti dadaun kona ba osan neebe fahe ba sosiedade sivil nee seriu teb-tebes. Osan nee liu $5 millioens. Osan nee bele hodi halo buat barak atu desenvolve ita nia Povo nia moris, em vês de fo ba usa arbiru deit sem verifika lolos nia resultadu ba desenvolvimentu nee saída.

Bancada FRETILIN sei foti bebeik aban bainrua kazus hot-hotu ne’ebe ami sei hetan. No iha kazus barak ona neebe hein atu foti. Foti tanba ida nee mak ita nia knaar nudar fiskalizador ba governu no defensor Povo maubere nia interesse. Ami hein katak Povo mak sei halo julgamentu ba hahalok ne’ebe halimar ho sira nia osan no buka taka matan ba sira.

Obrigado wain,

Arsenio Bano, Deputado Bankada FRETILIN

(Telemovel: 741 9505)