Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


quinta-feira, 23 de abril de 2009

B Alega MJ Halo Farda Uza Naran Wasuba

Tempo Semanal: Ministra Justisa halo Farda Uza Naran Kompania Wasupa

Testamunia ne'ebe Ministra justica Lucia Maria Brandao Lobato ho ninia kaben husu tulun ba buka kompainia fornecedor fardamentu guarda Prisionais TL hahu loke ibun kanta hodi hametin alicerse alegasaun katak Ministra Justica ho nia kaben fo subornu 10% ba kompainia wasuba hodi uza deit kompainia refere ninia naran hodi hatama fardamentu no uza sira nia konta hodi halo transferencia valor osan Projektu ne'e baMinistra Justica, alega B ne'ebe husu atu labele publika lai ninia identidade kompletu maibe pronto atu tulun stadu Timor Leste hodi hapara lalaok uza sala osan Estadu nian ne'e.

"Primeiru ne'ene, maun Amerco mak mai. Mai koalia ho ha'u. Ha'u atu buka lai kompainia ida, para, atu hatama pengadaan ida." Wainhira jornalista Tempo Semanaltenta atu halo klarifikasaun husi Ministra Justica iha loron 17/04 hafoin de seminar ida iha Ministeiru Negociu Estranjeiru maibe Ministra dehan, "Imi mai husi ne'ebe? Jornalista jornal ne'e hatan, "Husi Tempo Semanal." Ho oin buis Ministra dehan, "Agora dadauk ne'e ha'u la iha tempu atu koalia ho Tempo Semanal." Karik Ministra seilaran kanek nafatin ba jornal ne'e tan ba noticia ne'ebe hatun ona ihajornal ne'ebe hakerek kona ba deskonfianca KKN iha ninia ministeiru.

Jornal ne'e tenta konfirma kona ba lia fuan pengadaan senyora B ho oin hamnasa hato'o alegasaun kontra ministra Justica ninian kaben hodi koalia katak "nia dehan kona ba farda sira ne'e (farda ba guarda prisionais sira nian) ."

Liu tan nia dehan atu hatene karekas bo'ot sira nian, "depois ha'u dehan, enatun bele." Nia realsa, "Ha'u aceita para buka kompainia ida." Momentu ne'eba senyora ne'e mos iha kompainia ida maibe ninia licence mate. "Ha'u atu fo ha'u nian mas momentu ne'eba kebetulan ha'u nia kompainia komo mate hela, labele uza entaun ha'u husu fali Anian," nia konta tuir. Depois B hanoin entaun nia ba koalia ho ninia maluk A nain husi kompainia Wasuba. "Ha'u koalia ho A. A mos aceita, nia hodi nia kompainia ne'e mai.

"A ho B mos hahu prepara dokumentus hodi formaliza sistema tende ne'e iha meadus 2008 maske tuir SMS ministra ninia hatudu katak prosesu aranja fardamentu hahu ona iha fulan Abril 2008. "Mai ami, nain rua maka halo duni penawaran ne'e," B dehan.

Maske nune'e sira rua mos kompriende didiak prosesu ne'e nia lalaok. "Depois ami nain rua sei koalia ba malu, dehan, atu halo buat ne'e, halo nusa?" Tan ba ladun kompriende entaun B buka hatene fali ba Ministra ninia kaben. "Ne'ebe, ha'u husu fali ba maun, pois parece maun sei koalia fali ho mana. Ne'e maka hateten katak (Maun Amerco, maun Amerco duni). Ne'e maka maun hateten dehan ami nain rua hetan deit sepuluh persen husi osan, orsamentu atu be tuir halo pengadaan ne'e."

"Ami hetan dez pursentu tan ba sasan sira ne'e iha hotu ona." "Sasan sira ne'e iha hotu ona. Ami hein aijuda husi dokumentus, halo deit penawaran, halo formalitas deit hanesan ne'e." Halo formalista para sasan sira ida iha tiha ona ne'e hatama, atu hatama deit ona, para, atu halo los deit tagihan ona." Nia realsa ninia alegasaun katak, "Sasan sira ne'e iha hotu ona, ami so aijuda deit husi kompainia ho halo penawaran husi ami deit, para hatama, para osan ne'e bele, bele sai." Folin projektu ne'e besik 100 mil dollare s Amerikanu maibe A ho B hanesan kompainia nia nain hetan deit US$ 9,700. "Mas ami hetan deit dez pursentu husi total ne'e. Mas sasan sira ne'e ami la hola, tan ba dehan iha hotu ona. Iha hotu ona para hein atu foti mai hatama deit. "Nia konta tuir kona ba transporta fardamentus hirak ne'e mai husi Indonesia. "Sasan foti, ami mak ba foti. Ha'u nia alin rasik mak halo iha Surabaya no L mak ba foti iha Jakarta," B dehan.

Nune'e mos konfirma husi LO. "Iha momentu ne'eba hau ba Indonesia, Ministra Justisa rasik telefoni ba hau, nia hateten dehan " hau tenki ba Jakarta hodi foti sasan sira ne'e mai." Maibe nia rejeita katak, "projeitu ne'e laos hau nia."

B hateten katak izemplu dokumentus ninian foti husi Ministeiru Justica ninian duni. "Contoh ne'e, naton momentu ne'e ami ba foti iha justica. Ami ba foti iha ne'eba. Kalo ngak sala foti husi Sr. Antonio," B hateten. Maibe nia esklarese katak laos izemplu kona ba kualidade sasan ninian mas kona ba dokumentus ruma. "Ne'e laos contoh maibe niadokumentu atu halo penawarn ne'e. Ne'e mamuk tan ba ne'e nia husu ami aijuda."

Maske sira rua maka prience surat tahan balun kona ba fardamentu ninian maibe Ministra fo kedan ba sira kona ba Valor orsamentu ninian. "Ami mak halo mas budget sira fo kedas. Sekian-sekian sira fo kedan. Naton maun Amerco hodi mai fo ami," nia alega kontra Ministra ninia kaben."Sira fo tiha ona orsamentu total hanesan ne'e. sira fo noventa I sete mil. Haruka tau noventa sete. I depois sira fo tiha ona budget noventa sete, sira haruka ami mak halo per item ne'ene tau hira-hira konforme ami, mas yang jelas osan ne'e tenki sai to'o ida Sembilan puluh tujuh ne'e. hanesan ne'e," B dale.

Jornal ne'e konsege hetan asesu ba CVP ida ho valor US$97,500.00 hodi halo fardamentus ho volume liu atus lima maibe la defini kompainia ne'ebe sei simu osan hirak ne'e. "Nune'e uza naran kompainia ne'e ho nove mil sete centus (US$9,700.00) depois ami selu ho pajak ninian ne'e mak sai nove mil sete centus (US$9,700.00). Ami rua hetan sepuluh persen hanesan ne'e ho deit seluk kompainia A nia pajak," dehan Ane'ebe simu osan husi A hafoin lori tiha parte 90% ba entrega iha uma ministra ninian iha Bidau.

"Ami uza deit kompainia nia naran ho ami halo deit ho formalitas. Ami halo be items hira-hira para ami hatama los deit maka ne'e ona. Ami la halo tan buat ida ona," B realsa ninia alegasaun.

Tuir B ninia hanoin katak momentu ne'eba sira propoin total kada item besik atus lima. "Item ba fardamentu ne'e, momentu ne'ene kinentus i tal, hanesan ne'e."Hatama bertahap. Hatama 50% (sequenta purcentu). Ami hatama la to'o.Tan ba to'o agora osan jaminan ida ami hodi ba hatama iha bank mandiri dua ribu ne'e, (US$ 2,000) ami, to'o agora seidauk bele foti. Tan ba dehan sasan sira ne'e seidauk sein pursentu ida. "

"Ami maka hatama (bill Security). Ha'u ho A buka deve, para ami nain rua ba hatama." Tan ba momentu ami husu langsun ba mana." Mana dehan halo nusa ga? Ministra justica hameno ba B atu buka koalia ho ninia kaben. "Koalia ho maun, maun dehan koalia ho mana komo ami la jadi koalia ho mana. Ami nain rua amau mos tauk koalia ho mana be ami nain rua mos deve tiha lai ema nia osan."

"Ami nain rua tau tiha lai, pois mak ami telefoni fali ba maun husu para maun fo fila fali dua ribu ne'e mai. Tan ne'e, ami foti ema nia osan. Ne'ebe maun Amerca maka fo fali dua ribu ne'e mai para ami nain rua ba selu tiha ema nia osan ne'e."

Wainhira jornal ne'e tenta konfirma lolos kompainia ne'ebe manan tender ida ne'e SR. B haklaken katak, " Sim, laos ami nian. Tan ba ami momentu ami foti ema nian maun selu fali."

"Se karik kazu ne'e ba oin karik mana pronto atu fo testamunha? Ha kuandu presiza, ami atu bele ba fo ami nian, (deklarasaun) ami ba,"nia koalaia ho kalma. "Osan ne'e, haruka mai duni wasuba nia kompainia, mai duni rekening kompainia wasuba nian." Hafoin de tranferencia husi Governu tama kompainia Wasuba ninia konta bankariasira foti lori ba entrega iha uma Ministra ninian iha Bidau. "Depois foti ho foti A langsung hodi ba entrega ba maun ho mana iha bidau maka A hodi fali ami nain rua nia persen ne'e mai fahe iha ne'e. Ami nain rua fahe iha ne'e. (uma oin). Osan hodi ba entrega hotu ba maun ho mana iha bidau. Osan be transfer husi estadu tama ba iha wasuba nia rekening ne'e A ba dada sai hotu. Komo momentu ne'e ha'u lakohi baida. Entaun (nia dehan) A komo o nia nia kompainia o ba foti deit ba. Foti ho foti maun telefone mana ne'e, dehan hodi kedas ba bidau. Ne'e be osan hodi kedas ba mana sira nia uma, ba entrega hotu iha ne'eba depois ami, fo deit maka osan ba ami nia jata mak ne'e ona."

Fou-foun ne'e maun koalia ho ha'u ne'e hanesan ne'e. Nia atu fo deit trez mil quinetus (US$3,500.00) ha'u. Ha'u aijuda deit hatama kompainia ida fo deit ba sira. Ne'ebe ha'u dehan hanesan ne'e; Trez mil quinentuz (US$3,500.00) deit depois ha'u maka halo tan hanesan ne'e. Ne'ebe ha'u koalia ho A, A la aceita. A dehan trez mil quinentuz (US$3,500.00) ne'e halo sa ida? Ami halo hotu tiha sasan sira ne'e ami hatama hotu tiha maka mana hateten fali ba ami dehan, fo fali dez pursentus ba ami nain rua. Tan ba lolos ne'e projektu ne'e Bapa ida ninian? (Se hanesan ne'e nusa maka ita bo'ot sira la uza Bapa ne'e ninia kompainia ninia naran?).

Maske pagamentu husi Governu ninia orsamentu tohik ona maibe fardamentus ne'e, " mai bertahap karik tan ba mai primeiru mai husi Jakarta. Tuir LO hateten katak iha tinan klaran 2008, nia iha hela Surabaya participa iha ceremonia graduasaun ida maka nia simu telefone husi Minitra Justica husu nia ba Jakarta foti fardamentu tula ihaaviaun mai Surabaya. "Ha'u simu telefone husi mana husu ha'u ba Jakarta, ba foti fardamentus sira ne'e iha ibu ne'ebe belun Ministra ninian iha Jakarta tula iha aviaun lori mai Surabaya hodi tula iha roh mai Timor Leste ." Nune'e duni nia aranka kedan ba Jakarta hodi lori sasan hirak ne'e ba Surabaya depois tula iha Ro mai Dili.

Tan ba sasan sira ne'e mai to'o iha la to'o nafatin rekezitus mak husu fali tan aijuda ba B nia alin hodi aranja tan husi Surabaya. "Segundu husi Surabaya nian."Tuir testamunia ne'ebe brani atu halo simu servisu foer para hatene tuir lalaok kleuk ruma nain ulun balun nian ne'e hateten katak sasan hirak ne'e nia alin haruka tan mai mos seidauk to'o nafatin kuantidade de fornecimentu, "Mai, mas A hodi ba hatama, A sei hateten ba ha'udehan B, sasan sira ne'e ema lakohi simu. A mak dehan B sasan sira ne'e ema lakohi simu tan ba sasan la to'o sein pursentu ida." Depois A husu ba B nia hanoin, "Agora halo nusa?" Ne'ebe B dehan B lahatene ida no nia husu A atu fo hatene ba Ministra ho ninia kaben. "Agora tenki koalia ho maun sira. Tan ba ha'u mos la hatene. Buat haruka dehan ita halo be ita halo deit."

B fo razaun hikas ba A katak tuir lia menon husi Ministra ho ninia kaben sira nia parte aranja deit dokumentus hodi legaliza prosesu tenderizasaun. "Aijuda dokumentus sira, se buat sira hanesan ne'e, hanesan ne'e, ha'u la hatene ida," hatuir B."Laos ami maka halo, tan ba momentu ida, maun tawarkan mai ami dehan atu fo 10% (dez pursentu). Ne'e, nia hateten kedas ba ami dehan, sasan iha tiha ona. Ami hein hatama deit (dokumentus penawarn) ne'e para sasan sira ne'e hodi ba hatama iha gudang, hodi para osan bele hasai,"alega B.

Wainhira jornal ne'e kestiona kona ba dokumentus hirak ne'e B hateten, "presiza deit ami nia kompainia nia naran deit. Presiza deit kompainia nia deit."Hafoin sira lori dokumentus kompainia Wasuba ninia ba hatama iha Ministeiru Justica. "Depois profile lori ba entrega duni iha mana rasik. Ami entrega langsung ba mana. Ami nain rua A mak ba entrega,"Mana B ne'e fo certeza ba ninia deklarasaun. Nia realsa ninia alegasaun ne'e katak Ministra ho ninia kaben la husu sira atu ba servisu tan maibe fo deit empreza ruma nia naran. "Sira presiza deit maka, kompainia deit, sasan iha hotu ona. Presiza deitmak dokumentus formalitas ida, hanesan kompainia ema seluk nian ida."

Hafoin de Fulan nen, loron hitu Jornal ne'e publika Ministra Justica iha IV Governu Konstitusional, Republika Demokratika de Timor Leste, Lucia Maria Brandao Lobato ninia sms ne'ebe indika alegasaun fo Projektu ba ninia an rasik ho ninia belun sira, ne'ebe to'o ohin loron la iha investigasaun ruma husi parte ministeiru publiku kona baalegasaun hirak ne'e maibe tan ba edisaun 108 loron 14/10/08 Ministra Justica hato'o ona keixa ba ministeiru publiku katak Jornal ne'e halo krimi difamasaun ulun bo'ot justica ne'e ninia onra. Ministeiru Publiku bolu ona direktur Jornal Tempo Semanal, Jose Belo ba halo investigasaun no hetan termus de identidade de residencia, ne'ebelimita ninia movimento. Kazu ne'e to'o ohin loron seidauk lori ba tribunal tan ba tuir antigo Prokurador Jeral DR. Longuinhos Monteiru katak sei hein tan provas ruma husi Ministra Justica.

To'o ohin loron Jornal ne'e ho ninia direktur sei sai hanesan arguido ba krimi difamasaun. Antes de sulan keixa ba Ministeiru Publiku mos Ministra Justica hatunuluk ona publicidade ho folin karun iha jornal diario bo'ot rua iha Timor Leste no kopia hatun pajina tomak ida iha jornal ne'e ho gratuita ne'ebe fo fatin ba ministra Justica hodi nega konteudu noticias Tempo semanal no sarani jornalista Tempo Semanal stupides,salvajen, bosok ten, sei lakon kredibilidade mos dun jornal ne'e tenta atu hamonu Governu AMP.

Maibe ohin jornal ne'e konsege hetan testamunia mak loke ibun hasai lian murak kona ba kazu Fardamentu ba Guarda Prisionais sira ne'ebe to'o ohin sei polimika nafatin tan ba gurada barak maka rejeita atu simu boinia ho sapato botas ho marka TNI ho ABRI.