Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


terça-feira, 14 de abril de 2009

DECLARAÇÃO POLÍTICA


REPUBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR LESTE
PARLAMENTO NACIONAL
BANCADA PARLAMENTAR DE FRETILIN
Declaração Política

Sr Presidente Parlamento Nacional, em exercicio

Lei Inan RDTL hateten Timor Leste nudar estadu de direitu demokratiku.

Ukun nain sira hotu deklara katak RDTL, rai ida nebe nia povo hakarak moris iha “estadu de direitu domokratiku”.

Ita hotu deklara katak ita hakarak justisa. Ita hotu hakarak estabilidade. Ita hotu hakarak dezenvolvimentu.

Sr Presidente, ita hotu bele deklara liafuan kapas hirak nee, maibe ita hotu tenki hare mos realidade hahalok politiku nain sira balun, liuliu sira nebe kaer ukun de facto ohin loron, no konsekuensia nebe sei mosu husi hahalok hirak nee. Tanba konsekuensia boot liu mak sei bele mosu karik, maka instabilidade no krize foun.

FRETILIN deklara dala barak ona, FRETILIN lakoi krize foun iha Timor Leste.

FRETILIN hakarak kontribui ba dame no estabilidade iha rai ida nee, hanesan hatudu tia ona too oin loron. Ami deklara dala barak ona katak krize foun hanesan 2006 sei la mosu iha rai ida nee. Tanba ohin loron Timor Leste iha opozisau de facto ida nebe, halo opozisaun liu husi Lei, Konstituisaun, ho responsabilidade no sentidu estadu tomak.

FRETILIN opozisaun de facto ida nebe sei la buka sukit problema hanesan uluk sukit, kestaun petisionarius no “lorosae loromonu” atu hatun governu no hadau ukun.

FRETILIN sei la halo ba ukun nain de facto sira, saida maka sira uluk halo ba FRETILIN hodi lori violensia no ilegalidade hotu, atu hadau poder.

Maibe se ita atu kaer metin estabilidade, ita tenki mos kaer metin justisa no demokrasia. Ita tenki hametin estadu de direitu demokratiku. Tanba demokrasia sei la iha bainhira la iha justisa. Tanba demokrasia, lei tenki iha ema hotu nia leten. Bainhira povo tomak fiar metin katak so justisa maka bele hametin estabilidade iha ita nia rain.

Sr. Presidente, ohin Bankada FRETILIN hatoo deklarasaun politika ida nee, hakarak halo analize ba kazu 11 de Fevereiru tomak no nia impaktu ba justisa, direitu estadu demokratiku nian no paz no estabilidade iha rain Timor Leste.

Liuliu, Bankada FRETILIN hakarak fo nia analize ba prosesu investigasaun ba atentadu 11 de Fevereiru, no akuzasaun nebe tama tuir reportagem iha media, no ninia implikasaun ba justisa no demokrasia iha estadu ida nee, no estabilidade iha rain ida nee.

Sr Presidente, hori uluk kedas Bankada FRETILIN fo sai ona nia hanoin ho hahalok barak hosi eks Prokurador Geral Republika nian, Dr Longuinhos Monteiro, nia komportamentu nebe hatudu, katak nia ema ida nebe laos imparsial no ema ida nebe hetan influensia politika makas liu, maske nia ema ida nebe dehan “independente”.

Bankada FRETILIN hahu kedas nia deklarasaun iha fulan Outubro 2008 ezigi rezignasaun Sr Longuinhos Monteiro nudar PGR, bainhira ema balun divulga gravasaun konversa telefonika entre Longuinhos Monteiro, Agio Pereira (iha tempu neba Xefe Gabinete PR Xanana Gusmao nian) ho Leandro Izac, no tuir sira nia koalia PR Xanana Gusmao mos tur iha neba rona, maibe la koalia.

La iha duvida katak konversa ida nee, hatudu katak Sr Longuinhos Monteiro tama iha jogos politiku nia laran, liuliu Sr Agio Pereira no Sr. Xanana Gusmao nian, kona ba matebian Alfredo Reinaldo, eleisaun, no kona ba FRETILIN ninian pozisaun politika.

Sr Longuinhos Monteiro sai fali hanesan nudar investigador ka xefe inteligen Sr Xanana Gusmao nian.

Sr Presidente se permite ita rona fali gravasaun konversa ida nee. Ita presiza rona fali, tanba agora mak ita bele hare, se mak halo jogo poliku Sr, Xanana Gusmao nian, bele hetan kareira nebe deit mak hakarak, maske laos ema polisia bele sai komandante polisia.

Iha tempu neba dehan, atu haruka investiga gravasaun nee, maibe liu tinan hirak ona, seidauk iha rezultadu investigasaun. Ami husu rezultadu investigasaun nee, agora too ona iha nebe?
Excelencias, relatorio Komisaun Inkeritu Internasional 2006 hatete momos katak PGR Longuinhos Monteiro konsidera aan hanesan funsionariu ida nebe tenki tuir PR Xanana Gusmao nia orientasoens. Nee hakerek momos iha relatoriu, no Sr Longuinhos Monteiro la buka esklarese katak ida nee la los, tanba nia tenki imparsial no independenti tuir konstituisaun no lei haruka.

Agora Sr Longuinhos Monteiro sai ona “komandante geral de facto PNTL nian”.
Bankada FRETILIN preokupa ho nomeasaun Sr Longuinhos Monteiro, nebe laos mai hosi estruktura karreira PNTL nian. Ida nee bele taka dalan ba kuadrus PNTL nebe, hakaas-an hodi aumenta sira nia kapasidade no profesionalismu, hodi hanoin loron ruma sai Komandante Jeral PNTL. Nomeasaun ida nee hatudu katak Governu la fiar ba kuadrus PNTL no tenta politiza instituisaun PNTL hodi nomea ema sivil sai nudar Komandante Jeral PNTL.

Ami mos preokupa no duvida ho deklarasaun Sr Longuinhos Monteiro nian nebe publika iha media nasional no internasional, nebee hatete nia iha eksperiensia nudar komandante batalaun forsas militar nian no mos nudar FALINTIL. Karik ida nee falsu, maka presiza iha prosesu investigasaun ida ba kazu ida nee.

Ami mos regista katak Sr Longuinhos Monteiro nudar PGR la hetan susesu hodi defende estadu de direitu demokratiku no defende povo nia direitu atu hetan justisa. Oinsa ita bele fiar nia, iha kapasidade atu maneja 3000 membrus polisia, nudar Komandante Jeral PNTL, instituisaun nebe tenki defende legalidade demokratiku, garante sidadaun sira nia seguransa no halo prevensaun kriminal nebe tenki halao ho respeitu ba direitus humanus, tuir konstituisaun haruka.

Oinsa nia bele hetan fiar ba kargu foun nudar Komandante Jeral PNTL, se nia hetan alegasaun korrupsaun husi Sr. Akoe Leong nebe prosesu sei iha Tribunal.

Sr Presidente, ajudas hotu-hotu nebe fasilita grupus rebeldes ba mai no kontaktus nebe PGR halao, hodi sira halai husi autoridades sira, nee hotu ajudas nebe ikus mai fasilita Alfredo Reinaldo halo buat nebe nia halo ba PR Ramos Horta iha 11 Fevereiru.

Povo iha direitu hatene, se maka fo kareta ba Alfredo? Se maka fo farda ? Se maka fo handfone ? Se maka fo sim card ? Se maka fo mina ? Se maka fo ai-aan ? Se maka fo buat hotu nee, hodi fasilita nia, bele halo buat nebe nia halo iha 11 Fevereiru.

PR rasik koalia dehan 11 Feveriru kontinuasaun krize 2006. Elementus AMP balun mos koalia hanesan, Entaun, tenki halao investigasaun klean ba kazu nee hotu. No presiza investiga klean liu tan mos kazu 11 Fevereiru.

Bankada FRETILIN iha ekspektativa diak, no ema barak mos iha eskpektativa hanesan ba figura Dra Ana Pessoa, nudar profesional ida nebe kaer knar oras nee kargu PGR, nebe simu fiar no konfiansa husi PR, PM de facto, maioria AMP no sociadade sivil barak, bele ba reforsa sistema justisa.

Ami apela ba komunidade internasional atu fo apoiu rekursus oioin tomak atu bele hahu hetan justisa. Tanba se ita hotu hakarak iha justisa mak apoio rekursus oioin tenki iha. Ami fiar, agora bele iha justisa tanba iha ona ema ida nebe hakarak halao nia knar ho seriedade, imparsialidade no independensia.

PGR foun presiza deit maka Estadu tomak nia apoio, hosi orgaun soberania hotu, publiku no forsas politika iha rai Timor Leste nian, bainhira halao nia servisu ho imparsialidade no independesia. Buat nebe nia la presiza maka PM de facto, ka PN ka PR, ka forsa politika halo interferensia ba nia servisu.

Sr. Presidente, ita hotu tenki rona Internasional Crisis Group, bainhira sira aviza katak Governu AMP “tenki defende estadu de direitu demokratiku em vez de halo ida nee sai fraku”, se Timor Leste atu hetan nafatin paz no estabilidade ba aban bain rua.

Tuir ami nia observasaun, komentarius nebee ami simu, husi publiku tomak, nasional ka internasional, la iha konfiansa katak investigasaun 11 Fevereiru lao ho diak tanba envolvimentu Sr Longuinhos Monteiro ninian. Tanba nia laos imparsial! Nia hetam influensia politika hori kleur ona. Nia komprometidu hori kleur ona ho figura politaka balu.

Hanesan relatoriu konfidensial ONU nian iha Junho 2008 deklara, polisia internasional no nasional nebee hetan knar atu halao investigasaun kona ba kazu 11 Fevereiru 2008, keixa makas katak iha interferensia husi poder politiku barak iha sira nia servisu. Tanba polisia investigasaun maka hahu prosesu investigasaun ka loke dalan ba investiga se se deit maka envolve iha krime ruma, ida nee grave tebetebes ba relaotriu investigasaun kazu 11 Fevereiru 2008.

Tuir relatoriu nebe ami hare hosi jornal, tanba jornal deit maka hasai informasaun ba Povo nia reprezentante (tanba too bainhira remata knar PGR tuan nunka foo informasaun ba Povo nia reprezentante, maibe koalia barak ba media fali), ema 28 maka hetan akuzasaun, maibe ida deit maka sivil, ka laos grupo rebelde. Ida nee Sra. Angelina Pires. Nia mos maka hetan akuzasaun barak liu. Nee loos ka lae? Ita hotu rona, se se deit maka uluk kontaktu ba kontaktu mai ho Alfredo. Agora sira iha nebe hotu?

Sira seluk nusa? Sira nebe hanesan ohin ami dehan foo tulun oioin., foo apoio moral no politiku? Deputadus balun ba koalia ho Alfredo iha semana nia laran molok nia mate. Sira nee mos investiga ona ka lae?

Tuir Bankada FRETILIN nia hare Prokurador Internasional sira nebe responsabiliza ba prosesu kazu 11 Fevereiru, hakarak halao duni investigasaun klean no investigasaun ida tomak. Maibe iha interferensia barak, liuliu interferensia husi poder politiku.

Tuir informasaun nebe sai iha jornal Lusa, tanba sira hetan kopia akuzasaun kona ba kazu 11 Fevereiru, prokurador hakerek iha akta prosesu nian hateten: “Tanba tempu besik ona, ami la konsege investiga sira hotu nebe karik bele iha envolvimentu ruma iha akontesimentu 11 Fevereiru 2008”.

Nee denunsia boot ida. Ida nee hamutuk ho polisia nia keixa kona ba interferensia husi poder politiku, ita hotu iha razaun atu suspeita katak investigasaun nee lao la loos, maibe tau belok tia, tuir influensia oioin.

Maibe ita labele foo sala ba prokurador internasional sira. Se kaik ita foo sala ruma, entaun ita foo sala ba PGR, nia maka responsavel boot ba prosesu tomak.

Ita rona mos hosi jornal katak kilat balun seidauk halo teste balistiku. Ita mos rona katak informasaun kona ba alegasaun kontas bankariu iha Australia seidauk kompletu, etc.

Bankada FRETILIN sei ezigi Parlamentu Nasional atu husu PGR foun atu mai esplika rezultadu investigasaun kazu 11 Fevereiru, atu Povo mos bele hetan transpatensia itoan iha kazu ida nebee importante ba ita hotu.

Tanba buat hirak nee hotu, no buat barak tebetebes, maka ami husi Bankada FRETILIN, no ema barak duvida katak investigasaun nee klean no kompletu.

Se kazu 11 Fevereiru taka deit hanesan nee, entaun justisa iha Timor Leste la iha futuru ona. Se justisa la iha futuru, entaun estadu de direitu demokratiku la iha futuru ona. Se buat hirak nee la iha ona, entaun la iha ona nia sentidu ita luta ba ukun rasik an?

Bankada FRETILIN sei la husik Timor Leste tama ba dalan ida nee!

Bankada FREILIN ezigi inkeritu judicial ba envolvimentu Sr Longuinhos Monteiro iha interferensia iha investigasaun.

Prokurador internasional sira mos keixa kona ba interferensia. Tanba nee maka presiza prosesu ida atu investiga buat nee hotu. Atu foti deklarasaun husi Juiz Ivo Rosa nebe Conselho Superior Magistratura Judicial dun no hasai ilegalmente. Nia mos bele kontribui ho informasaun barak kona ba se se deit maka uluk viola lei hodi tulun Alfredo no fasilita ikus mai nia bele mate. Buat hotu nebee ita la hatene no nunka bele hatene.

Bankada FRETILIN hanoin rekursus tomak nebee PGR presiza hetan liu husi dalan konstitusional no juridiku seluk atu investiga alegasoens hotu kona ba interferensia politika hotu iha prosesu investigasaun kazu 11 Fevreiru nian, presiza foo. Presiza iha transparensia no kredibilidade ba investigasaun ida nee. Se la iha investigasaun, sei la iha kredibilidade, ema nunka mais bele fiar iha ita nian sistema justisa. Nee sei afekta ita nian rain makas tebes.
Justisa tenki halao tuir lei, halao loloos, maibe presiza mos halao ho transparensia, no ema hotu tenki hare katak lao duni no loos. Nee prisipiu nebee rain hotu hotu iha mundu simu no kaer metin. Ita mos tenki hahu kaer metin ida nee iha ita nian rain.

Bankada FRETILIN uluk kedas husu ba Sr Longuinhos Monteiro atu suspende lai nia aan nudar PGR, hodi labele halo interferensia ba prosesu kazu alegasaun korrupsaun hosi Sr Akoe Leong. Nunee prosesu dezenvolvimentu Estadu de direitu iha Timor Leste bele lao ho kredibilidade no dignidade. No nunee la iha impaktu ba kredibilidade servisu prokuradoria nian no kredibilidade ba sistema judicial, nunee bele harii konfiansa povo nian ba ita nia sistema judicial tomak.

Sr Presidente, maibe ida nee la akontese, no kontrariu fali Sr. Longuinhos Monteiro hetan fiar hosi PM de facto no hetan nomeasaun ba Komandante Jeral PNTL.

Sociedade sivil mos kestiona makas desizaun PM de facto ba nomeasaun Dr. Longuinhos Monteiro ba Komandante Jeral PNTL, katak maske ema ida sei iha prosesu krime iha nia leten, maibe Governu sei foo fiar nafatin no hili fali nia sai Komandante Jeral PNTL.
Maske figura ida nee, ema barak duvida no kestiona nia integridade, maibe PM de facto lakoi rona hodi nomea nafatin nia sai Komandante Jeral PNTL.

Ironia boot maka uluk, PM de facto bainhira sei kaer ukun nudar PR hateten, desizaun hotu hotu kona ba interese estadu, tenki rona ema barak nia hanoin. Maibe oin loron nia kaer ukun nudar PM, buat hotu sai oin seluk.Buat hotu halao tuir nia hakarak deit. Nunee tau iha situasaun difisil no hamosu duvida ba estadu de direitu demokratiku iha Timor Leste.

Ami preokupa tebes ho presedente ida la diak, nebe sei mosu husi desizaun ida nebee Governu hasai, liu hosi Dekretu Lei ida nee ba futuru Timor Leste. Desizauan nebe atu fasilita deit amigu ida. Ami mos preokupa katak, maske PM de facto hakarak defende no garente katak, desizaun ida nee nudar desizaun ikus liu iha situasaun espesifiku nebe ita hasoru, maibe ami duvida tebes katak aban bainrua desizaun hanesan ida nee sei la akontese tan, no tau iha krizi estadu de direitu demokratiku.

Dili, 14 de Abril de 2009