Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


sexta-feira, 3 de abril de 2009

FEKIT HUSI MINA RAI


Loro Horta

Kresimentu ho oasn mina rai no prostituisaun labarik nian iha Timor-Leste

Nasaun kiik Asia sudeste nian Timor Lorosae, neebe ema konhese mos nudar Timor- Leste, hatene ona terus no lakon esperansa. Rain nee riku ho povu kiak – kiak rabat rai. Depois de tinan 24 okupasaun brutal husi nia visinhu bot Indonesia, ukun rasik aan lori mos esperansa no mehi barak.

Ilha nee nia riku soin mos lori tan expetativa barak.Iha tinan rua foin liu ba rain nee simu media $1.1 billaun tintinan resitas husi mina rai no gas. Ida nee bot diak se ita ita hare ba populasaun ida neebe kiik liu tanba millaun ida deit.

Maibe, povu nee, neebe terus hodi kleur ona, la hare riku soin nee iha sira nia moris. Desemprego mak barak nafatin, to’o 80 persentu iha Dili, no foho no kampu sira soi hela deit. Maske kiak nee kondisaun moris baibain ona ba maioria povu, ema lubun itoan neebe sai riku los moi laiha husi osan mina rai neebe fakar tuun mos moris besibesik kiiak nee.

Enkuantu povu barak liu mak moris ho dolar ida loroloron deit, assessores 350 neebe Governu Timor nian contrata hetan salarius bot to’o $20,000 fula-fulan, enkuantu funsinarius Governu nian lau ba lau mae ho Lexus, Mercedes no kareta traksaun bot luxu nian iha dalan ho kuak barak iha Dili laran. Ahi mate bebeik, dala ruma bele ahi mate dalan sanulu resin rua iha loron ida deit.

Ema riku lubun itoan nee neebe moris iha kiak nia klaran haburas ona prostituisaun no ema visiadu ba drogas.

Besik eskola mane bot hein iha careta laran ba labarik feto oan sira atu habesik aan ba sira. Feto eskolante oan ida konta mai hau, “ami koalia ho sira no hatete ba sira katak ami presiza sapatu foun atu ba festa. Ami ba ho sira no halo buat nee no hetan ami nia sapatus. Iha infromasaun katak feto oan balun fa’an a’an ona atu hetan deit $5. Ihafoho jornalista sira halo reportagem ona katak iha kasus barak neebe feto oan ho tinan 10 deit fa’an a’an ona ho folin $1.

Hanesan journalista ida halo reportagem: “Iha distritu aman no inan depois simu osan tu’ur hein iha varanda enkuantu ema usa hela sira nian oan feto iha uma laran. Kiaik iha rain nee aat too iha nee.”

Trafiku ba feto oan sira nee hamosu nudar problema seriu liu. Oan feto 18 hetan salva iha fronteira ho Indonesia bainhira ema trafikante estranjeiru koko lori sira sai. Iha rain ida neebe katoliku liu assuntu prostituisaun nee ema taka tilun ba.

Feto barak mak hetan abusus no violasaun husi polisia. Sira tauk keixa no mos munafik social mos halo problema aat liu ba sira se sira halo keixa ruma.Feto nia kondisaun iha Timor-Leste, aat liu iha neebe neebe deit. Violensia domestika kontra feto iha rain nee a’as liu iha mundu tomak, ho prisioneirus neebe iha komarka horas dadaun tanba hetan kondenasaun violasaun sexual ka violensia domestika.

Tanba tuir boatus ulun nain bot barak iha rain nee mos buka feto prostituita, entaun problema sai susar atu resolve mos. Iha boatus barak bebeik katak ema bot husi governu ba bebeik fatin bar prostituisaun neebe Timor oan feto servisu no mos feto prostituitashusi Indonesia, Tailandia, Xina no Filipino. Polisia Timor oan husi forsa elite CSP neebe iha knaar fo protesaun ba VIP sira dehan ba hau ho hamnasa goza: “Hau ba hiit ona feto Xina dalan barak ba maun bot ida.” Bot oinsa hau husu nia. Ministru ka? “Bot diak” nia hatan.

Habitu lau ba lau mai kalan bot lideransa Timor oan sira nian nee halo fraku fali tentativas atu tulun feto timor oan sira, neebe depois de sira hetan violasaun sexual no humiliasaun husi military Indonesia nian, agora ita hare fali sira nia lider rasik no hanaran a’an libertador fila sira nia kotuk ba sira fali. Feto barak mak lakondadauk enkuantu sira nia lider hatudu aan hanesan riku.

Rain ida nee mos sai ba bebeik atraisaun bot ba prostituitas husi estranjeiru neebe sindikatu krime organizadu husi asia Sudeste lori tama. Tuir Fundasaun Alola, ONG ida neebe Primeiru Ministru Gusmao nia feen mak lidera, liu feto prostituita 200 iha Timor laran ona – barak liu mak kontra sira nia hakarak. Alola organizasaun ida ka ruadeit mak tau matan ba problema neebe feto Timor oan no estranjeirusira hasoru.

Bainhira hau sai husi diskoteka ida iha Dili kalan ida hau hare labarik feto oanida neebe ho tinan la liu tinan ualu kaer hela nia alin mane kiik oan, neebe tinan haat karik, nia liman. Hau husu sira halo saida tuku tolu dadersan hanesan neeba, “Lolos imi iha uma”, hau dehan ba sira. Nia hatan “ami presiza osan atu sosa hahan.” Hau husu tan, no depois husu dalan hirak tan, feto oan nee hatan mai hau ho inosensia iha nia matan laran. “Hau nia maun mak haruka hau, nia hein iha dalan sorin neeba,sei hau fila ba sem hetan osan nia baku hau didiak.” Hau fo $5 ba nia no lau liu maibe hau hanoin hela se hau halo los ka lae. Labarik oan sira lolos label iha dalan hanesan nee, pelo menos iha rain ida neebe riku ho mina rai.