Frente Revolucionária de Timor Leste Independente

DIRECÇÃO FAFC

Coordenador – Geral

Eng. Samuel Freitas

Vice CoordenadorGeral

Alexnadre Pinto

Contactos:

Samuel Freitas (00351-913892252)

e-mail : faf-coimbra@hotmail.com

Residência Universitária de Santiago, bl. 4, 3810-193, Aveiro, Portugal.


quinta-feira, 30 de abril de 2009

DEKLARASAUN IHA KONFERENSIA IMPRENSA


HUSI XEFE BANCADA FRETILIN,
DEPUTADU ANICETO GUTERRES

DILI, LORON 30, ABRIL 2009

Bankada FRETILIN hatan ba “tantang” husi S.E. De facto Primeiru Ministru Xanana Gusmao atu lori dadus KKN ba Tribunal de Rekursu: ami kumpri ona ami nia dever, ita bo’ot mak seidauk.

Diak liu S.E. Sr. Xanana Gusmao kaer metin nia responsabilidade nudar Xefe Governu, maske de facto deit, hodi hasai ministru sira neebe hetan alegasaun grave no kredivel katak sira envolve iha KKN. Ida nee mak hatudu katak nia iha duni seriedade no vontade politiku atu hasoru KKN no katak liafuan neebe uluk to’o agora dadaun halakon KKN iha ita nia rain, liafuan murak deit.

Horseik jornais diarios publika S.E. Sr. Banana Gusmao nia deklarasoens neebe dehan nia “tantang” FRETILIN lori dadus korrupsaun ba Tribunal Rekursus.

Deklarasaun ida nee hatudu nia falta sentidu responsabilidade nudar Xefe governu no nia se’es a’an ona husi nia promesa neebe uluk nia rasik halo iha tempu abertura legislatura foun parlamentu nasional nian, bainhira nia deklara katak governu la tauk atu kombate KKN, sei halo buat hotu no sei hamos KKN husi rain ida nee.

Dalan barak mak nia koalia, la iha toleransia nem itoan.
Bankada FRETILIN hakarak fo hanoin ba S.E. Sr. Xanana Gusmao katak maske seidauk hetan ordem ruma husi Tribunal kona ba akuzasaun ruma, iha pratika ida neebe existi iha mundu tomak, iha rain neebe moris ho boa governasaun, demokrasia no konstitusionalidade, bainhira iha indikasaun forte, tuir alegasaun katak membru governu ida envolve iha KKN entaun tenke konsidera grave ona atu hola responsabilidade politika atu hasai membru governu ida nee.
Ida nee mak hatudu zero toleransia ba hahalok KKN.

Iha neebe neebe deit mos, bainhira alegasaun forte hanesan nee forte no grave mosu, Xefe governu mak hodi hasai membru governu neebe suspeita no loke kedas investigasaun husi autoridade kompetentes atu hatudu katak nia hola medidas atu restaura fali konfiansa Povu nian ba governu.

Povu iha direitu lakon konfiansa bainhira alegasaun forte no kredivel mosu tanba integridade no kredabilidade governu afetadu, liliu bainhira Xefe governu hanesan Primeiru Ministru la hola medidas atu hasai duvidas neebe mosu iha Povu nia hanoin.

Hola medidas hasai membru governu ruma tuir alegasoens seriu no forte nee la signifika kulpabilidade kriminal, nem presiza hetan kulpabilidade, maibe tuir prinsipiu boa governasaun no demokrasia, tuir prinsipiu responsabilidade politika.

Agora, iha Timor-Leste oin seluk fali. Nia neebe iha responsabilidade hola medidas ezigi fali opozisaun mak tenke kaer metin integridade no kredabilidade nia governy nian, hodi lori porvas ba Tribunal Rekursus. Sr. Xanana Gusmao, nee hanoin sala ona. Ita bo’ot foti prinsipius responsabilidade governante hodi ain tau iha ulun, no foti ulun tau baa in fali.

Ita hotu keta haluha ona karik katak uluk, S.E. Sr. Primeiru Ministru sei Presidenti Republika nian iha Junu 2006, ezigi mos resisnasaun husi Dr. mari Alkatiri nudar Primeiru Ministru tanba hetan alegasaun deit husi programa Televisaun Four Corners neebe nia dehan tenke simu responsabilidade politika. La iha ordem tribunal ida iha tempu neeba no ikus mai Ministeriu Publiku arkiva kazu alegasoens hirak neeba.

Iha 2006 mos ministru rua resigna aan ona tamba alegasoens deit. Tradisaun iha ona, no sei diak ba ita bo’ot atu ezigi iha tempu neeba, diak mos ba ohin loron.

Sr. Xanana Gusmao, ami husu mos ita bo’ot ba hare lae ho diak knaar Tribunal Rekursu nian. Laos Tribunal Rekursu mak halo investigasaun ba alegasaun iha primeira instansia, maibe Ministeriu Publiku no Tribunal Distritu neebe krime akontese mak iha knaar. I menus tan laos opozisaun mak lori alegasoens ba Tribunal Rekursu ka Tribunal se se deit. Ministeriu Publiku mak lori. Opozisaun nia knaar mak buka tau responsabilidade politika ba governu.

Ami hakarak fo hanoin ba S.E. Sr. Gusmao katak ita bot hasai ona funsionariu publiku lubuk hira no halo mos konferensia imprensa tanba hetan deit alegasaun, ma hetan buat ruma husi tribunal to’o agora.

PNTL nia elementus mos hanesan, los ka lae S.E. Sr. Gusmao?
Maibe bankada FRETILIN mos lori kazu balun ona ba Provedor Direitus Humanus no Justisa kona ba alegasoens KKN iha governu nee nia laran. Ida nee mak orgaun ho kompetensia konstitusional no tuir lei atu investiga kazus KKN, abuzu poder no administrasaun a’at. Maibe tuir ami nia informasaun governu la koopera ho Provedor bainhira nia halo investigasaun. Por ezemplu hanesan kazu fo kontratu sosa fos liu US$14 milloens ba Sr. Germano nia kompania neebe hatama iha 2008 ona, maibe to’o agora Provedor la konsegue hetan kooperasaun husi membru governu atu bele halau investigasaun. Por ezemplu, provedor husu deit dokumentus kontratu nian mos governu seidauk fo iha fulan hirak nia laran. Bankada FRETILIN neebe hatam ona investigasaun seidauk bele hetan dalan nakloke itoan ba justisa, liliu Povu mos mak la konsegue hetan dalan nakloke ba justisa.

Tanba nee mak Bankada FRETILIN mak agora tantang ba S.E. Primeiru Ministru: favor koopera ho autoridades neebe investiga ita bo’ot rasik hela mos tuir konstituisaun no lei atu bele loke dalan ba justisa.

Bankada FRETILIN iha mos kazus seluk neebe ami hatama ba Provedor maibe ami seidauk hetan resultado investigasaun final. Hotu kona ba Povu nia osan. Ami sei hatama tan sa. Nee lalika tantang ami. Petisaun baTribunal Rekursu mos ami sei hatama tan sa, hanesan orsamentu geral estadu 2009 nian mos.

Maibe ami mak tantang ba ita bo’ot fali: simu lae ita bo’ot nia dever legal no konstitusional no koopera ho provedor; haruka ita bo’ot nia ministrus sira mos koopera ho Provedor. Ita bo’ot ezigi lae mos ita nia ministru sita atu hatan ba opozisaun de facto FRETILIN no seluk tan nia rekerimentu kona dokumentus oleo pezadu, ro funu no vensimentu assesores sira nian. Ita bo’ot halo lae it nia dever depois mak mai hanorin baa mi ami nia dever. Ami hatene ona. Lalika

Liliu kaer metin ita bo’ot nia responsabilidade politika no hasai Ministra Justisa de facto agora kedas tanba ema hotu konkorda, maibe ita bo’ot deit mak sei fo protesaun ba nia nafatin. Ami hatene katak nee susar maibe ami sei fo koragem ba ita sei it abele halo.

BA INFORMASAUN TAN DERE BA DEPUTADU ANICETO GUTERRES IHA 723 8569